Europska komisija je u Službenom listu EU od 31. siječnja 2022. godine proglasila i upisala u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla „Bračko maslinovo ulje“ te kao takvo ono je zaštićeno na području cijele Europske unije. Time je bračko maslinovo ulje postalo 33. hrvatski poljoprivredno-prehrambeni proizvod registriran u Europskoj uniji sa zaštićenom oznakom izvornosti i znakom zemljopisnog podrijetla.
Ovom zaštitom, Europska unija odobrava proizvođačima da na pakovini istaknu zaštićene oznake, koje potrošaču jamče kupnju autentičnog proizvoda. Maslina je na otoku Braču od iskona. Ona je dio tradicije i načina življenja u kojem je uvijek zauzimala posebno mjesto. Kao povijesno najvažnija poljoprivredna kultura na otoku maslina je postala njegov sinonim. Brač je postao sinonim za svoju najznačajniju sortu masline Oblicu, koja se naziva Bračka u Svjetskom katalogu sorti maslina.
Tradicija uzgoja
Prve pisane tragove o uzgoju maslina na Braču nalazimo u zapisima rimskog putopisca Strabona iz prvog stoljeća prije Krista. Značajan je i Edikt cara Dioklecijana iz trećeg stoljeća poslije Krista u kojem se spominje uzgoj masline. Unapređenje i razvoj maslinarstva na otoku Braču u 16. stoljeću poticala je mletačka uprava. Ona je bračkom knezu predložila da se na neobrađenim površinama zasade masline i ,,navrnuʺ brojne ,,divljeʺ masline. Na taj način da se poveća proizvodnja maslinova ulja.
Mletački Senat je odredio da svatko tko ošteti ili posiječe maslinu bude kažnjen globom ili izgonom. Osim ekonomske, maslinarstvo je u to vrijeme imalo duhovnu, tradicijsku i krajobraznu vrijednost na našim prostorima. Takve mjere su pomogle da maslinarstvo postane najvažnija poljoprivredna grana. Tako se krajem 18. stoljeća na Braču uzgajalo više od 500 000 stabala maslina. One su davale oko 800 vagona ulja, više nego čitava tadašnja Dalmacija.
Milijun stabala masline na otoku Braču
O tradiciji uzgoja masline na ovim prostorima razgovarali smo s upraviteljicom poljoprivredne zadruge Supetar Tijom Mlinac, najzaslužnijom osobom da se ovaj projekt dovede do kraja.
- Otoci srednje Dalmacije su odavno poznati po najkvalitetnijim poljoprivrednim proizvodima. Na Šolti med, na Hvaru vino, a na Braču maslinovo ulje, što je tome razlog?
–Tako je, maslinovo ulje s Brača bilo je poznato i u Veneciji, Beču, Pešti, Budimpešti i drugim velikim gradovima Europe. Ipak je maslinarstvo u drugoj polovici 19. stoljeća, zbog sadnje vinograda stagniralo, ali je još uvijek Brač bio glavni izvoznik maslinovog ulja u srednjodalmatinskom otočnom skupu sa proizvodnjom od 14403 hektolitra.
–Veliki razvoj maslinarstva na otoku rezultirao je i osnivanjem Prve dalmatinske uljarske zadruge 1899. godine u Povljima na Braču, a zatim i Uljarske zadruge u Pučišćima 1909.g. Uljarska zadruga Ložišće 1927.g., kad se proizvodilo ekstra fino ulje I. i II. vrsti koje se plasiralo putem Centrale uljarskih zadruga u Splitu.
Danas na Braču raste oko milijun stabala maslina, zbog čega se otok Brač smatra najvećim maslinarskim područjem u Hrvatskoj. Prema podacima za 2015. godinu, maslina se uzgaja na 1.883,22 ha poljoprivrednog zemljišta. To čini dvije trećine svih poljoprivrednih kultura na otoku. Nema sumnje da će maslina i maslinarstvo i u budućnosti biti najvažnija bračka poljoprivredna kultura. Bračko maslinovo ulje će ostati prepoznatljiv i cijenjen proizvod vrhunske kvalitete.
- Kako ste počeli s postupkom priznavanja izvornosti i zaštićenog podrijetla?
–Inicijativa za zaštitom bračkog maslinovog ulja oznakom izvornosti krenula je nakon stečenog iskustva sa zaštitom oznake zemljopisnog podrijetla „Bračkog varenika“. U dogovoru sa poljoprivrednim zadrugama Postira, Selca, Bol i Milna, zahtjev je podnijela PZ Supetar u kolovozu 2018.g. Radi se o dugotrajnom i zahtjevnom postupku dokazivanja povijesnog ugleda i specifičnosti bračkog maslinovog ulja u odnosu na ostala ulja na tržištu. Tome je prethodio niz znanstveno istraživačkih radnji, dugogodišnjih analiza i testiranja te usklađivanja teksta specifikacije sa zahtjevima EU.
–Proizvodnja Bračkog maslinovog ulja dozvoljena je isključivo na području otoka Brača, prerada hladnim postupkom. Ona jamči niski udio slobodnih masnih kiselina, niski peroksidni broj te visok udio ukupnih fenolnih spojeva uz balansiranu voćnost, miris, gorčinu i pikantnost.
- To je velik posao za tako malu sredinu, tko vam je sve pomagao i je li bilo teško?
–Nije bilo ni lako, ni jednostavno. U izradi elaborata i specifikacija proizvoda surađivali smo s dr. Ivicom Ljubenkovom. Morali smo prikupiti povijesne izvore o bračkom maslinovom ulju, napraviti analize te sve uobličiti. Tako je i sam postupak započeo i mnogo ranije. U cijelom postupku sudjelovali su i upravitelji poljoprivrednih zadruga Postira, Selčanka, Bol i Milna. Zajedno smo odlučivali o svim uvjetima koje proizvođači moraju postići da bi dobili oznaku izvornosti. To nije bilo jednostavno jer trebalo je odlučiti gdje će biti granica postizanja zadovoljavajuće kvalitete, ali pazeći da troškovi analiza i kontrola ne budu preveliki za same proizvođače.
–Nakon što je ishođena oznaka izvornosti na području Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede proslijedilo je zahtjev za uvrštenje u registar zaštićenih proizvoda u EU Europskoj komisiji. I evo nakon višestrukih dopuna specifikacije zahtjev je potvrđen krajem siječnja ove godine. Time je Bračko maslinovo ulje uvršteno u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla; i to kao 33. hrvatski proizvod.
Bračko maslinovo ulje je posebne kvalitete
- Na Braču se uzgaja isključivo sorta Oblica, ali ona se uzgaja i na drugim otocima. Zbog čega je onda bračko ulje posebno?
Istina je da se „Bračko maslinovo ulje” proizvodi od autohtone sorte maslina Oblica. Oblica mora biti zastupljena u najmanjem udjelu od 80 %. Za proizvodnju “Bračkog maslinovog ulja” mogu se koristiti i druge sorte, ali ne u udjelu većem od 20 %. Odabir Oblice kao prevladavajuće sorte na otoku Braču uvjetovan je njenim povoljnim odgovorom na okolišni stres uzrokovan specifičnim klimatskim čimbenicima koje karakteriziraju suha i vruća ljeta.
–Zbog takvih klimatskih okolnosti i nedostatka vode u vrijeme zriobe ploda u plodu masline povećava se udio ukupnih fenolnih spojeva. Time „Bračko maslinovo ulje“ postiže karakteristična organoleptička svojstva ekstra djevičanskog maslinovog ulja specifičnija od drugih. Odluka maslinara o načinu rezidbe, adekvatnom vremenu berbe i suvremenom načinu prerade pomaže očuvanju tih specifičnih i povoljnih svojstava u najvećoj mjeri u gotovom proizvodu. Tome dodatno doprinosi i dobra praksa u čuvanju i skladištenju ulja do prodaje i konzumacije.
- Kakvi su vam planovi za budućnost?
–Priznanja nam daju nam nove poticaje da nastavimo dalje. Poljoprivredna zadruga Supetar je u postupku izgradnje poslovno – proizvodne zgrade. Ona između ostalog uključuje i pogon za proizvodnju maslinovog ulja te kušaonicu čime će se dodatno obogatiti ponuda otoka Brača. Uz postojeće kapacitete koji već postoje u drugim bračkim mjestima. Sad ih je na otoku osam, cilj nam je povećanje kvalitetnije prerade ploda maslina i plasmana maslinovog ulja s otoka Brača zainteresiranim kupcima. Uvijek se može i više i bolje.
