Kruška je mnogima omiljeno voće i željeli bi plodove imati na dohvat ruke u svom voćnjaku ili na okućnici. Stoga donosimo opise nekoliko najvažnijih sorti koje se mogu pronaći u domaćim rasadnicima kako bismo vam olakšali izbor. Sorte su opisane prema vremenu dozrijevanja.
Stručnjaci za voćarstvo, pomolozi, ne mogu se složiti oko ukupnog broja sorti krušaka koje postoje u svijetu. Jedna pomologija iz 19. stoljeća opisuje čak 915 sorti. Zanimljivo je da je belgijski ljekarnik Jean Baptiste van Mons tijekom pedesetak godina svoga selekcijskog rada stvorio više od 400 sorti krušaka, od čega se njih oko 40 proširilo u uzgoju. Stoga se slobodno može reći da je sortiment krušaka iznimno bogat.
Rana Moretinijeva
To je rana sorta koja razvija stabla velike bujnosti, a rodnost je dobra ako joj se prilagodi rezidba. Dobar je oprašivač za druge sorte, a za nju su najpogodniji oprašivači Coscia, Mirandino rosso, Gelertova, Kleržoova, Angulemka, Fetelova, Packhams, Triumph, Krasanka i dr. Plodovi dozrijevaju krajem srpnja.
Rana Morettinijeva kruška ima plod vrlo atraktivnog izgleda, zelenožute osnovne boje, a crvenilo prekriva do polovice ukupne površine ploda. U okusu prevladava blaga kiselina koja joj daje osvježavajuća svojstva.
Sorta zahtijeva toplije položaje i plodnija tla. U uvjetima kontinentalne Hrvatske pokazala se jednom od najosjetljivijih sorti na zimsku hladnoću. Pogodna je za sadnju na okućnicama, a u komercijalnim voćnjacima je treba saditi samo na mediteranskom području jer dozrijeva u jeku turističke sezone.
Za komercijalni uzgoj ima nekoliko nedostataka. Plodovi su premekani i slabo podnose transport. Kao i sve ljetne sorte, mogućnost čuvanja plodova je ograničena, tako da je treba plasirati na tržište u što kraćem vremenu nakon berbe. Ako je želimo uzgajati na dunji, treba je cijepiti na međupodlogu jer nije dovoljno dobro podudarna.
Viljamovka
To je jedna od najpopularnijih krušaka koju mnogi smatraju i kraljicom krušaka pa se dozrijevanje svih ostalih sorata ocjenjuje u odnosu na njeno vrijeme dozrijevanja koje je u našim uvjetima obično u drugoj polovici kolovoza.
Plodovi Viljamovke su veliki s lijepom žutom bojom koja je s jedne strane prekrivena crvenilom. Plod izvrsne kakvoće, a rodnost je redovita i obilna. Sklona je dominaciji vršnih dijelova krošnje pa prikladnom rezidbom treba održavati rodnu površinu.
S dunjom nema zadovoljavajući afinitet pa je uporaba međupodloge obavezna kada se rabi ova podloga. Nešto je osjetljivija na zimsku hladnoću pa je treba saditi na toplijim položajima. Ipak treba izbjegavati sadnju u mediteranskom dijelu jer ima povećane zahtjeve za sumom inaktivnih temperatura.
Traži dosta vlage pa se najbolji uspjeh postiže uz navodnjavanje. Dobar je oprašivač za druge sorte, a nju mogu oploditi sorte Gijoova, Klapova, Général Leclerc, Packhams Triumph. Između nje i sorte Avranške ne postoji mogućnost oplodnje.
Conference
Za ovu sortu se često navodi da podnosi niske temperature pa je pogodna za uzgoj u hladnijim područjima. Ima autora koji navode da su za nju pogodnija područja s umjereno toplom klimom, pa se prije sadnje u lošijim klimatskim uvjetima ipak treba posavjetovati sa stručnjakom. Ima velike zahtjeve za vlagom i ubraja se među najosjetljivije sorte na toplinski udar. Razvija srednje bujna stabla koja obilno rode uz odgovarajuću njegu.
Kruška Conference je jesenska sorta koja dozrijeva u drugoj dekadi rujna. Plodovi su zelenkasto-žute boje prekriveni rđastim točkicama koje donekle narušavaju izgled. Plodovi se mogu dugo čuvati u odgovarajućim uvjetima.
Ako je želimo uzgajati na dunji, treba je cijepiti na međupodlogu. Dobar je oprašivač, a za nju su pogodni oprašivači sorte Gelertova, Avranška, Boskova, General Leclerc, Viljamovka, Klapov ljubimac, Gijoova i dr.
Društvenka
Ovo je kasna jesenska sorta koja dozrijeva krajem rujna. Plod je velik, okruglasto kruškolik I nesimetričan zbog toga što je uvijek jače razvijena jedna strana. Peteljka je kratka, debela i nakošena. Plod je osjetljiv na pritisak i trenje pa je osjtljiv na manipulaciju i transport. Stoga berbu treba obaviti pažljivo. Meso je fine teksture, sočno i topivo.
Što se tiče kakvoće, Društvenka se može smatrati najboljom sortom, boljom čak i od Viljamovke koja se obično smatra kraljicom krušaka.
Stablo je u punoj rodnosti srednje bujno, ali je kut grananja uzak pa traži dosta povijanja. Ima izraženu sklonost dominaciji vrha, pa je potrebna pažljiva rezidba kako bi se održala obraslost krošnje.
Premda se često navodi da je podudarnost s dunjom dobra, treba je ipak cijepiti na međupodlogu želi li se uzgajati na ovoj podlozi. Cvate kasno, dobar je oprašivač, a nju mogu oploditi Conference, Gijoova, Viljamovka, Klapova, Gelertova, Fetelova, Avranška i dr. Uz navodnjavanje i pravilnu njegu rađa dobro, u suprotnom može doći do pojave naizmjenične rodnosti i slabe kakvoće plodova. Treba je saditi na najboljim položajima kako bi ostvarila sav svoj potencijal.
