Sve veći broj voćara osigurava proizvodnju. No, sve češće se susrećemo s vrlo problematičnim situacijama kod ugovaranja, a time i likvidiranja šteta nastalih od elementarnih nepogoda pogotovo kod posljedica mraza, izjavili su čelnici Hrvatske voćarske zajednice, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota te predsjednik kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice Željko Ledinski.

Oni su u ime Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) izrazili veliko nezadovoljstvo provedbom Mjere 17 iz programa Ruralnog razvoja u osiguravanju voćnjaka. Kao i svi poljoprivrednici imali su velika očekivanja od navedene mjere. Prvenstveno jer Ministarstvo poljoprivrede pokriva 70 % troška police osiguranja nasada, kao drugih poljoprivrednih djelatnosti i kultura. Smatraju da je trebalo znatno ojačati njihovu tržišnu poziciju i ublažiti im sve učestalije štete od elementarnih nepogoda. Posebno od niskih temperatura i tuče. Tvrde da im osiguravajuće kuće postavljaju neprihvatljive uvjete.

Uz to svega nekoliko osiguravateljskih kuća uopće prihvaća osiguranje voćnjaka. Prvi problem je datum početka pokrića osiguranja. Gotovo svi osiguravatelji su odredili da je to oko 1.travnja. No, u HVZ ističu da je to apsolutno besmisleno jer rane sorte voća u intenzivnu vegetaciju kreću već početkom ožujka, pogotovu na jugu Hrvatske.

Pokriće štete – nemoguća misija

Pojam šteta od mraza na višegodišnjim kulturama već po samoj definiciji govori o utjecaju negativnih temperatura na višegodišnje nasade u razdoblju vegetacije. Prventveno jer šteta u voćnjacima može nastati već od početka vegetacije pa sve do kraja berbe.

Određivanje datuma početka osiguranja oko 1. travnja za velik dio voćara je neprihvatljiv. Plaćaju osiguranje, a gotovo mjesec dana nemaju pokriće moguće štete.

Primjećuju i da su svake godine uvjeti osiguranja od mraza sve nepovoljniji. Počevši od visine premije koja je narasla na čak cca. 20 % osigurane svote. Zatim i raznih franšiza koje idu do cca 60 %, pa sve do uvjeta priznavanja nastale štete i sl. Nadalje, maksimalna svota osiguranja je ograničena na 150.000 kuna po hektaru. Time se u posebno nepovoljan položaj stavljaju visoko produktivni proizvođači. Ove godine neki osiguravatelji uopće ne žele osigurati voćnjake koji su proteklih godina imali značajnije štete. Prema njihovim pravilima oni mogu slobodno birati koga žele, a koga ne žele osigurati.

Bez prihvatljivih uvjeta za voćare

Predstavnici Hrvatske voćarske zajednice su s čelnicima Ministarstva poljoprivrede i vodećim osiguravateljima obavili razgovore o ovoj problematici. Međutim, do sada nije postignut dogovor koji bi voćarima osigurao prihvatljive uvjeta.

Ovim putem izražavamo i nezadovoljstvo aktivnostima koje u pronalaženju rješenja poduzima Ministarstvo poljoprivrede. Naglašavamo da je Ministarstvo aktivni sudionik u ugovaranju osiguranja jer pokriva 70 % premije. S time se, na ime sufinanciranja premije osiguranja u poljoprivredi, godišnje osiguravajućim kućama osigurava prihod iz proračuna od čak oko 200 milijuna kuna, naglasili su čelnici Hrvatske voćarske zajednice.

Imajući sve to u vidu HVZ skreće pozornost na navedenu problematiku i način trošenja novca. On u ovakvim uvjetima ne pridonosi sigurnosti proizvodnje. Također, hrvatske voćare stavlja u nepovoljan položaj ne samo prema voćarima iz drugih europskih država nego i prema drugim partnerima osiguravajućih kuća. Ovakvim pristupom osiguravatelji pokazuju da žele osiguravati one slučajeve u poljoprivredi  koji im donose samo sigurnu dobit. Ima li onda uopće svrhe Mjera 17 i trošenje milijuna kuna kada su voćari prepušteni na milost i nemilost  tržišnim uvjetima koje diktiraju isključivo osiguravatelji?

Hrvatski ured za osiguranje poslao nam je objašnjenje kako funkcionira djelatnost osiguranja.

Hrvatska društva za osiguranje partner su hrvatskih gospodarstvenika na način da im smanjuju financijske rizike uslijed nepredvidivih događaja. Na isti način osiguravaju i poljoprivrednike štiteći ih od šteta na usjevima i nasadima uslijed potencijalnih elementarnih nepogoda. Prije svega od niskih temperatura i tuče.

Međutim, osiguratelji imaju zakonska i poslovna ograničenja te su obvezni kvalitetno upravljati rizicima. Važno je na ovom mjestu naglasiti da osiguratelji preuzimaju rizike i pružaju pokriće za buduće i neizvjesne događaje sukladno Zakonu o osiguranju. Sukladno istom Zakonu dužni su i adekvatno upravljati rizicima. Pokrivanje rizika u slučajevima kad je izvjesno da će se štetan događaj dogoditi bilo bi protivno zakonu i prirodi osigurateljnog posla. Drugim riječima, osiguratelji ne smiju preuzeti na sebe rizik od mraza ako postoji izvjesnost da će se taj mraz i dogoditi. Potrebno je naglasiti da samo pojedina društva za osiguranje pružaju takvu vrstu pokrića i surađuju s poduzetnicima u poljoprivredi. Ona nude razne vrste osigurateljnih pokrića pa tako i ona koja pokrivaju rizik mraza. Nažalost, posljednjih godina osiguratelji bilježe negativne rezultate posebno kod osiguravanja tog rizika, stoji u priopćenju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUšteda na vremenu i pesticidima uz maksimalnu zaštitu usjeva
Sljedeći članakZeleni inkubator kreće s aktivnostima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.