Za blagdan Porcijunkulovo, koji se veže uz crkveni blagdan Gospe od anđela i obilježava 2. kolovoza, u gornjem dijelu našeg hrvatskog Međimurja, točnije u njegovom puku, preko stoljeća i pol postoji i čuje se uzrečica kako je upravo od toga dana ili svetkovine, svaka jabuka i kruška dobra za jesti.

Naravno ta se izreka odnosi na starinske sorte jabuka, nikako ove nove iz integriranog ili plantažnog uzgoja. Stoga smo pohodili voćnjak starinskih sorti jabuka u Kotiču kod Brezovca u kojem se nalazi 12 sorti ili sorata starinskih jabuka te još nekoliko drugih voćki, ukupno 10 voćaka ili stabala. Voćnjak je nastao na inicijativu Mladena Dobranića, predsjednika Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, koji o njemu brine, uređuje ga ubire i prerađuje plodove i iskustva prenosi na druge.

  • Prvo smo Dobranića pitali slaže li se s povjesnicom kako je od Porcijunkolovoga svaka jabuka za jelo dobra?

Naravno da se slažem jer to je istina i tako je u naravi. Evo, ovog trenutka jabuke počinju zoriti, a crvena reneta je gotovo pak zrela. Dakle, ovdje u ovom voćnjaku ili kod onih koji imaju starinske sorte mogu bez brige konzumirati, jabuke, poneke će biti kisele ili gorke, ali dobre i zdrave za jesti. Ovaj voćnjak ogledni i primjereni zasađen je 14. travnja 2014. godine i sada je u punom rodu, samo prirodnim načinom tretiran i održavan bez imalo kemijskih sredstava, što je za svaku pohvalu.

Još malo o Porcijunkoli i Margetinju, dvije povezane svetkovine. Nedaleko od Kotiča nalazi se kapela ili manja crkva Svete Margarete, u Kapelščaku i kada su nekada ljudi išli na proštenje, žeđ su utažili starinskim jabukama i bilo im je dobro i fino. Ali, ali tu su se blagoslovila kola i stoka s kojima i u kojima su gornje Međimurci započeli svoje jabuke i kruške razvažati u donje Međimurje gdje su ih prodavali ili mijenjali za kulture kojih na bregovitom području nije bilo u izobilju; krumpir, luk paprika, rano zelje, tikve ili buče, grah i drugo.

Lepeza ranog, srednjeg i kasnog roda

  • Znate li napamet, da vas se noću probudi, kako se zovu jabuke u Kotiču i gdje se nalaze, u kojem dijelu voćnjaka?

I slijep bih znao gdje je koja jabuka ili voćka i svakog trenutka znam njihove nazive i kad su zrele, kakve su boje i okusa. Evo, njihovih imena ili naziva: crvena reneta, mošaja, kanada žuta, bobovec, lesica, jonatan, london peping, lambur, pogačnica, klopčanka, topaz, beličica i zelenika. Jel to dvanaest? Najtrajnije su bobovec i lesica i traju dobro čuvane od berbe do berbe. Tako od sada pak do kasne jeseni u našem voćnjaku se može svakog trenutka jabuka konzumirati.

  • Kako u današnje vrijeme kada se traži i forsira nešto novo, pa tako i jabuke i drugo voće od nekuda, ispod mreža i folija, uspijevate održavati ovaj voćnjak?

Ja to volim i želim i to je jamstvo uspjeha. I ne vodim računicu, naravno ne idem u gubitke, ali ne računam potrošeno vrijeme i sve drugo što se u voćnjaku događa. Pa tako i davanje brojnih savjeta, primanje posjeta, pojedinačnih i organiziranih-grupnih, pak održavanje radionica i naravno slavljenje Svjetskog dana jabuke, uvijek 10. listopada. Želim reći kako se nekada sa stabla starinskih jabuka znalo ubrati do dvije tone jabuka, nekada su svetomartinske jabuke prodavane u Francusku, a to je stvarno povijest.

Ispričao nam je Mladen i kakve podloge moraju biti za cijepljenje, odnosno razmnožavanje voćnih sadnica i kako jako dobro surađuje s rasadnikom Tomislava Horvata u Donjem Kraljevcu i kako se upravo Horvat nada da će se starinske sorte održati. Mi smo ustvrdili kako u ovih devet godina koliko voćnjak postoji nismo vidjeli bolji i kvalitetniji urod. Lijepa knjiga bi se mogla napisati o Mladenu i voćnjaku starinskih sorti jabuka u Kotiču.

Poštovani čitatelji Gospodarskog lista, kad ste u Međimurju poslom ili na odmoru, a preporučamo da učinite to ciljano, pohodite ovaj voćnjak jer takvih je jako malo u Hrvatskoj. U Međimurju samo je ovaj koji je naučen na brojne pohode i uvijek je raspoložen za svakoga. Ima u njemu šljiva, trešnja, kruška i dunja, ali jabuke su prve dame i svetinje.

Mladen Dobranić utemeljitelj i čuvar voćnjaka na njegovom ‘umjetničkom’ ulazu