U svijetu je poznato više od 10.000 različitih sorata jabuka i njihovih klonova, stvorenih spontanim križanjem i selekcijom čovjeka. Zbog lakše organizacije proizvodnje i prodaje te određenih sortnih osobina, u uzgoju je zastupljen znatno manji broj sorata jabuka.

Postoje mnogi kriteriji za podjelu sorte jabuka kao što je npr. podjela prema osobinama plodova (krupnoći, obliku, boji, sočnosti, intenzitetu mirisa, okusu, teksturi, i dr…). Jedan od značajnih kriterija je podjela sorata jabuka s obzirom na vrijeme dozrijevanja.

Vrijeme dozrijevanja jabuka

Prema vremenu dozrijevanja razlikuju se: ljetne ili rane, jesenske ili srednje te zimske ili kasne sorte jabuka. Ljetne sorte jabuka su uglavnom namijenjene za potrošnju odmah nakon berbe ili se mogu čuvati u hladnjači neko kraće vrijeme.

Jesenske i zimske sorte ubrane u optimalnom roku berbe uglavnom se čuvaju nekoliko mjeseci u hladnjačama. Vrijeme dozrijevanja jabuka značajno varira ovisno o području uzgoja, nadmorskoj visini, klimatskim čimbenicima, posebno temperaturi i dr. U našim agroekološkim uvjetima u intenzivnoj proizvodnji zastupljen je manji broj vodećih zimskih sorti od kojih su najznačajnije: Granny Smith, Fuji i Braeburn.

Jedan od razloga je taj što Republika Hrvatska još uvijek nema otkupljena licencna prava za značajan broj kvalitetnih sorata (kao npr. za sortu Cripps Pink). Naime, uvođenje novih sorti u sortiment neke zemlje je dosta zahtjevan posao i ovisi o nekoliko važnih čimbenika kao što su: fenološka svojstva sorte (ekološka prilagodljivost), primjena određenih tehnologija proizvodnje ovisno o zahtjevu sorte, osiguranje tržišta i upoznavanje potrošača s novom sortom, te otkup licencnih prava za uzgoj željene sorte (zaštićene su). Nakon što se u pomološkim kolekcijama ispitaju nove sorte jabuka te provede zakonska procedura, sorte se mogu proizvoditi u rasadnicima i uzgajati pod tim imenom.

Vodeće zimske sorte jabuka

Osim navedenih vodećih zimskih sorata koje su najzastupljenije u uzgoju te potencijalnih kvalitetnih sorata, perspektivu za uvođenje u intenzivan uzgoj imaju i kasne sorte jabuka otporne na različite bolesti i štetnike kao što su, npr. GoldenRush i Enterprise. Iako svojom kvalitetom ne nadmašuju vodeće sorte, one bi mogle pronaći svoje mjesto u intenzivnim nasadima, posebno
onim koji su orijentirani na integralnu i organsku proizvodnju.

Fuji

Fuji je japanska sorta jabuka američkog podrijetla. Ove sorte jabuka nastale su križanjem Red Deliciousa i stare sorte Virginia Ralls Ganet (“Ralls Jenet”) u kasnim 30-im godinama 20. stoljeća, a na tržištu se pojavljuje 1962. godine. U Europi se širi tek posljednjih desetak godina, te se smatra kao visokoproduktivna plantažna sorta. To je zimska sorta koja dozrijeva potkraj listopada. Ima dugu vegetaciju, te za uzgoj traži posebne položaje kako bi dostigla karakterističnu obojenost i određenu kvalitetu ploda.

Plodovi su joj krupni do vrlo krupni i okruglasti, žutonarančasti prošarani crvenom bojom. Meso je hrskave teksture, fino, aromatično, sočno, naglašeno slatkog okusa. Dobro se čuva i plodovi dugo vremena zadržavaju svoju čvrstoću. Sklona je alternativnoj rodnosti i staklavosti plodova. Ima puno mutanata, a najznačajniji su: Fuji Fubrax, Fuji Kiku 8 Brak, Fuji Naga-fu 6, Red Fuji i dr…

Breaburn

Breaburn je novozelandska sorta otkrivena 50-ih godina 20. stoljeća. Pretpostavlja se da su ove sorte jabuka nastale križanjem sjemenjaka sorte Lady Hamilton i Granny Smitha, iako to nije znanstveno dokazano. Smatra se visokoproduktivnom plantažnom sortom i u svijetu je jedna od najvažnijih komercijalnih sorata jabuke, dok se u Hrvatskoj još provjerava njen uzgoj, kvaliteta ploda te prihvatljivost od strane potrošača. Dozrijeva u drugoj dekadi listopada i kvalitetom je prvoklasna  desertna jabuka.

Plodovi ovih jabuka su joj krupni, osnovna boja im je svijetlozelena, a obojani su mutnim crvenilom. To je jedna od prvih dvobojnih sorata. Meso je hrskavo i sočno, bogatog osvježavajućeg okusa koji dosta podsjeća na okuse starih sorti jabuka. Sklona je posmeđivanju mesa tijekom čuvanja plodova. Najznačajniji klonovi su: Hillwell (ima najduže razdoblje optimalne zrelosti plodova za dugo skladištenje), Lochbui, Mariri Red, Redfield i NAKB.

Granny Smith jabuka

Granny Smith je australska sorta jabuka, a teorije o njezinu podrijetlu su mnogostruke. Najprihvaćenija je teorija da je pronađena kao slučajni sjemenjak u vrtu Marria Anne Smith u mjestu Paramotte u Australiji 1860. godine. Smatra se da je i ime dobila po toj bakici (engl. Granny) Smith, koja je prva zamijetila dobar okus i sposobnost dugog čuvanja te sorte. To su sorte jabuka dugog vegetacijskog razdoblja, a dozrijevaju od polovice do kraja listopada. Plod je krupan, okruglasto-koničnog oblika, intenzivno zelene boje s jasno vidljvim bijelim lenticelama po cijeloj površini ploda.

Na osunčanom dijelu ploda često se javlja nahuk ljubičaste i crvene boje, što se smatra nedostatkom u trgovačkom pogledu. Meso jabuka je vrlo čvrsto, kiselo, sočno, karakterističnog okusa. Sklona je posmeđivanju kožice i unutrašnjem posmeđivanju mesa, ali pozitivno je to što ne gubi puno kiselina tijekom čuvanja.

Cripps Pink jabuka

Cripps Pink (Pink Lady) je australska sorta jabuka nastala križanjem sorata Golden Delicious i Lady Wiliams 1979. god., a na tržište je uvedena 10 godina kasnije. Ime Pink Lady je zaštićeno i patentirano od strane APAL-a (Apple and Pear Australia Limited) zbog nadzora kontrole kvalitete jabuka koje se prodaju pod imenom Pink Lady. Jedna je od najmlađih sorata u uzgoju i može se reći da je visokoproduktivna plantažna sorta. Ima povećane zahtjeve za temperaturom, tako da je uzgoj djelomično ograničen.

Dosta kasno dozrijeva, od kraja listopada do sredine studenoga. U područjima koja odgovaraju za njeno dozrijevanje, njome se produžuje vrijeme dozrijevanje jabuka. Potrebni su joj oprašivači, a dobrim su se pokazali sorte Fuji i Gala. Plod je srednje velik do velik, duguljastog, koničnog oblika s velikim površinama zelenkastožute boje te dopunskim crvenkastorozim obojenjem, što čini karakteristiku ove sorte.

Meso ploda je čvrsto, gusto, kremaste boje, a okus slatko kiselkast te podsjeća na Granny Smith iako je uvijek bolje ocijenjena od nje. Po svojim organoleptičnim kvalitetama probija se zamjetnom brzinom na svjetsko tržište, vjerojatno i brže nego bilo koja druga sorta. Pokazuje dugačak vijek čuvanja i ne pokazuje znakove bilo kakvih fizioloških oštećenja kod normalnog čuvanja.

GoldRush

GoldRush je američka sorta jabuka, nastala križanjem G. Deliciousa i Co-op 17. Po atraktivnosti vrlo malo zaostaje za G. Deliciousom, ali se bere 40 dana kasnije i odlično se čuva. Ima visok potencijal rodnosti, te je zbog mogućnosti preopterećenosti plodovima neophodno izvršiti njihovo prorjeđivanje. Dugog je razdoblja vegetacije, bere se od sredine do kraja listopada.

Plod je mali do srednje velik, zeleno žute, a na sunčanoj strani crvenkaste boje, s karakterističnom pojavom neuglednih smeđih lenticela tijekom dozrijevanja. Meso je žućkasto, vrlo čvrsto, dobrog okusa sa dosta vitamina slatkog okusa sličnog G. Deliciousu. Otporna na krastavost plodova.

Enterprise

Enterprise je sorta jabuka složenog podrijetla od sorata McIntosh, Golden Delicious i Rome Beauty, te Malus floribunde kao izvora vitalnih gena za otpornost na krastavost. Visokoproduktivna je sorta, snažnog rasta. Dozrijeva od početka do sredine listopada. Plod je srednje krupan, okruglast, potpuno obojan zagasito crvenom bojom s izraženim lenticelama, što ga čini atraktivnim.

Meso jabuka je slatko kiselkastog okusa i ugodne arome, ali sadrži nešto manje kiselina u odnosu na Golden Delicious. Značajni su križanci Co-op 36 i Co-op 37. Ova sorta jabuka je sklona opadanju plodova pred berbu te brzom gubitku tvrdoće nakon vađenja plodova iz hladnjače. Otporna je na krastavost plodova, pepelnicu i bakteriju Erwiniu amylovoru.

Prethodni članakKesten kocke
Sljedeći članakJuha od muškatne tikve
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.