U SAD – u na sveučilištu „Oregon State University“ u novije vrijeme nastale su nove sorte lijeske koje su tolerantne ili otporne na Filbertov palež lijeske.
Anisogramma anomala, odnosno Filbertov palež lijeske, gljiva je koja potječe sa sjeveroistoka SAD – a. Sve do prošlog stoljeća bila je manje bitna bolest koja uzrokuje rak rane na američkoj lijesci (Corylus americana Walter). Međutim početkom 20. stoljeća s pokušajem kultivacije obične, europske lijeske (Corylus avellana L.) u SAD-u počinje stvarati ogromne štete do te mjere da se u zaraženim predjelima odustalo od kultivacije te uveo strogi karantenski nadzor.
Ova bolest izaziva rak rane, koje na običnoj lijesci budu mnogo veće nego na američkoj te stoga izazivaju daleko veće štete.
Tijekom ljetnih mjeseci pojedine grane odumru te osušeni listovi na njima ostanu visjeti. Voćka postupno propada te ako se ništa ne poduzme, za 5 do 12 godina se osuši.
Trenutno je uvrštena u karantensku listu Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO) te regulirana Aneksom IIAI Direktiva Vijeća 2000/29/EC kao štetan organizam čija introdukcija u EU je zabranjena.
Palež lijeske još nije zabilježen na teritoriju Europske Unije.
Međutim navedene nove sorte osim otpornosti ili tolerantnosti na navedenu bolest imaju niz drugih izimno pozitivnih svojstava zbog kojih su spomenute u ovom članku te također ne postoji 100%-tna sigurnost da će navedena bolest zauvijek ostati karantenska. S obzirom da je u SAD-u najčešće uzgajana sorta ‘Barcelona’, dobar dio čimbenika novih sorti je uspoređen s navedenom, standardnom sortom. Upravo iz navedenoga razloga prvo će biti opisana sorta ‘Barcelona’, pa onda ostale, nove sorte.
Barcelona
‘Barcelona’ je sorta nepoznatog podrijetla, ali se pretpostavlja da je nastala u Španjolskoj. Najvažnija je sorta u SAD-u (oko 85 % zastupljenosti), a masovno je zastupljena i u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Bujna je sorta uspravnog rasta. Stvara malo korijenovih izdanaka. Po vremenu kretanja vegetacije spada u sorte sa srednjim vremenom kretanja. Plodovi dozrijevaju sredinom rujna. Omotač je za oko 50 % dulji od ploda, ali plodovi slobodno ispadaju iz omotača kad su zreli. U grozdu su 2 do 3 ploda zajedno. Rodnost je obilna, a masa ploda se kreće od 3 do 4 g.
Plodovi su srednje veliki do veliki, okruglo-stožastog oblika i dobre kvalitete. Randman jezgre je oko 43 %. Jezgra je dobrog okusa. Jezgra se dobro blanšira (odvajanje kožice jezgre pri visokim temperaturama). Najviše se upotrebljava u prehrambenoj industriji. Ova sorta ima određene nedostatke. 35-50% ženskih cvatova može otpasti prerano. Plodovi često mogu imati fiziološki poremećaj smeđih mrlja („brown stain“) te praznih lupina (oko 13 %). Otporna je prema grinji, a nešto je osjetljiva prema bakteriozi.
Lewis
‘Lewis’ je sorta koja je puštena u promet 1997. godine. Ova sorta je manje bujnosti od standardne sorte Barcelona. Način rasta je povoljan za uzgoj te ima dobar balans između vegetativnog i generativnog rasta. Preporučeni oprašivači su: ‘Tonda di Giffoni’ i ‘Haleški div’. Produktivnija je, a ima i veću efikasnost uroda od sorte ‘Barcelona’ jer rađa više na manjoj površini. Plodovi dozrijevaju 5 do 7 dana ranije od sorte ‘Barcelona’. Plodovi ispadaju iz omotača.
U grozdu se nalazi obično 3 do 4 lješnjaka. Prosječna masa ploda je 2,8 g s prosječnim randmanom jezgre od 46,5 %. Prosječna masa jezgre je 1,3 g. Jezgra se blanšira malo bolje od standardne sorte ‘Barcelona’. Plodovi imaju manje defekata u odnosu na sortu ‘Barcelona’. U 1997. godini samo je 17 % lješnjaka imalo defekte u usporedbi sa 28 % kod sorte ‘Barcelona’. Većina defekata je uključivala: smežurane, slabo popunjene ili pljesnive jezgre. Iste godine samo 1 % je bilo praznih lupina u usporedbi sa 8 % kod sorte ‘Barcelona’.
Jedna od glavnih prednosti ove sorte je njena tolerantnost na bolest Anisogramma anomala, koja je veća nego kod sorte ‘Haleški div’.
Clark
‘Clark’ je relativno nova sorta. Ima uspravan rast ali s većim razgranjenjem od sorte ‘Barcelona’. Također je manje bujnosti od navedene sorte. Ženski cvatovi cvatu jako kasno. Iako je sorta ‘Haleški div’ kompatibilna ne uspijeva oploditi većinu ženskih cvjetova jer previše rano oslobađa polen. Urod je sličan kao kod sorte Barcelona, ali je efikasnost uroda veća. Plodovi dozrijevaju 7 do 10 dana ranije od sorte ‘Barcelona’. U grozdu se obično nalazi 3 do 4 lješnjaka. Lješnjaci ispadaju iz omotača. Prosječna masa ploda se kreće od 1,7 do 2,8 g ovisno o opterećenosti urodom.
Prosječni randman jezgre je od 45 do 50 % (prva vrijednost predstavlja godinu sa većim, a druga s manjim opterećenjem urodom). Kvaliteta jezgre je jako dobra s dobrim okusom i teksturom, te se skoro može pa cijela izblanširati. Broj plodova s defektima je sličan kao kod sorte ‘Barcelona’ u godini sa velikim opterećenjem uroda te nešto manji u godini sa manjim opterećenjem. Slično kao i sorta ‘Lewis’ kvantitativno je otporna na bolest Anisogramma anomala. Manje je otporna na grinje od sorte ‘Barcelona’.
Jefferson
‘Jefferson’ je nova sorta koja je puštena u promet 2009. godine. Srednje je bujnosti i ima uspravno šireću krošnju. Manje je bujnosti od sorte ‘Barcelona’ te malo manje od sorte ‘Lewis’. Vrlo lako se može održavati sa povremenom rezidbom. Ukorjenjivanje ove sorte u tlu je dobro te nisu zabilježeni slučajevi s iskretanjem. Preporučuje se kombinacija tri oprašivača u sljedećim omjerima: ‘Gamma’ (10 %), ‘Eta’ (30 %) te ‘Theta’ (60 %).
Tržni urod je jednak ili bolji od sorte ‘Barcelona’. Plodovi dozrijevaju u isto vrijeme ili 3 dana kasnije nego kod sorte ‘Barcelona’. U grozdu se obično nalazi 3 do 4 lješnjaka. Oko 80 % plodova ispadne iz omotača, a ostatak ispadne za vrijeme prolaska plodova kroz strojeve pri mehaničkoj berbi. Ova sorta ima u odnosu na sortu ‘Barcelona’ malo manju masu ploda (3,7 g u odnosu na 3,8 g) i nešto veći randman jezgre (45 % u odnosu na 43 %).
Jezgra je atraktivna svijetlo smeđe boje kožice. Blanširanje je malo bolje nego kod sorata ‘Barcelona’ i ‘Lewis’. Zabilježeno je manje plodova s defektima nego kod sorte ‘Barcelona’. Prosječan broj tržnih plodova je oko 76 % ili više u većini godina. Pojavnost plijesni na plodovima je vrlo niska, a povremeno se pojavljuje pucanje lupine, ali ne u značajnom obujmu. Ova sorta nosi gen za otpornost na bolest Anisogramma anomala. Pretpostavlja se da nije tolerantna na bakteriozu Xanthomonas campestris pv. corylina. Ima izrazitu tolerantnost na grinje (Phytoptus avellanae).
Yamhill
‘Yamhill’ je nova sorta koja je puštena u promet 2008. godine. U usporedbi sa sortom ‘Barcelona’ ima kompaktniji, ali šireći način rasta. Manje je bujna sorta u odnosu na sortu ‘Barcelona’ te nakon 10 godina uzgoja na razmaku od 4,5 m u redu ne dolazi do nastanka prevelike gustoće. Tendencija prema širim kutovima grananja omogućava dobru penetraciju svjetla u krošnji bez prevelikih ožegotina od sunca na listovima, omotaču plodova ili kori. Ukorjenjivanje ove sorte u tlu je dobro te nisu zabilježeni slučajevi s iskretanjem. Za oprašivanje se preporučuje kombinacija triju sorata: ‘Gamma’, ‘Santiam’ te iz treće skupine ‘Jefferson’, ‘Delta’ ili ‘Epsilon’.
Tržni urod je bolji nego kod sorte ‘Barcelona’. Plodovi dozrijevaju 10 dana ranije nego kod sorte ‘Barcelona’ i ispadaju iz omotača. Plodovi su tanke lupine, okrugli i manje mase nego kod sorte ‘Barcelona’ (2,3 g u odnosu na 3,8 g). Randman jezgre je 49 %. Izgled, tekstura i okus jezgre je poprilično dobar. Blanšira se slično kao sorte ‘Lewis’ i ‘Barcelona’. Defekti na plodovima su jako rijetki, pogotovo pljesnivost jezgre. Povremeno se zna pojaviti loše ispunjenje lupine. Ova sorta nosi gen za otpornost na bolest Anisogramma anomala. Osjetljivost na bakteriozu uzrokovanu Xanthomonas campestris pv. corylina, još nije utvrđena iako u inicijalnim testovima nisu zabilježeni nikakvi gubitci vezano za tu bolest.
Sacajawea
‘Sacajawea’ je nova sorta koja je puštena u promet 2006. godine. Ova sorta se lako održava iako je povremeno potrebna rezidba kako bi se dozvolila dovoljna penetracija svjetla u krošnju. Slabije je bujnosti od sorte ‘Barcelona’ ali bolje od ‘Lewis’. Preporučuje se korištenje sljedećih oprašivača u kombinaciji: ‘Lewis’, ‘Gamma’ i ‘Haleški div’. Urod je sličan sorti ‘Barcelona’, ali plodovi imaju manje defekata i veći randman jezgre od sorte ‘Barcelona’ i ‘Lewis’ što rezultira u konstantno visokim tržnim urodima. Plodovi dozrijevaju 10 do 15 dana prije sorte ‘Barcelona’. Oko 95 % plodova ispada iz omotača. Prosječna masa ploda je 2,8 g, a prosječan randman jezgre 52 %. Veličina jezgre je manja od sorte ‘Barcelona’, a slična sortama ‘Tonda di Giffoni’ i ‘Tonda Romana’.
Okus je odličan. Blanšira se bolje od sorte ‘Barcelona’. Plodovi i jezgra su atraktivni i imaju malo defekata. Postoji mali udio slabo popunjenih plodova i praznih lupina. Pojavnost pljesnivih jezgri u za to pogodnim godinama, kada su navedeni problem imale sorte ‘Lewis’ i ‘Santiam’, bila je niska, slično kao kod sorte ‘Barcelona’. Ova sorta ima visku razinu kvantitativne otpornosti prema bolesti Anisogramma anomala, slično kao sorta ‘Tonda di Giffoni’, ali nije potpuno otporna. Posjeduje visoku razinu otpornosti prema grinjama, slično kao sorta ‘Barcelona’.
Santiam
‘Santiam’ je puštena u promet 2005. godine. Ima blago zaokružen, a opet uspravan način rasta sa oštrim kutom grananja. Manje je bujna od sorte ‘Barcelona’ i malo manje od sorte ‘Lewis’. Preporučeni oprašivači su sorte ‘Epsilon’ i ‘Zeta’, iako se pokušavaju selekcionirati bolji. Urod je podjednak kao kod sorte ‘Barcelona’, a efikasnost uroda i tržni urod veći. Ne pokazuje sklonost alternativnoj rodnosti. Dozrijeva 2 tjedna prije sorte ‘Barcelona’.
Plodovi ispadaju iz omotača. Plodovi su manji nego kod sorte ‘Barcelona’. Prosječna masa ploda je 2,05 g, a randman jezgre 50 %.Tekstura, izgled i okus jezgre je solidan, ali daleko od toga da postigne vrhunsku cijenu. Blanšira se slično kao sorta ‘Barcelona’. Zabilježena je manja pojavnost slabo popunjenih lupina, smežuranih jezgri i jezgri blizanaca.
Pojavnost plijesni je uglavnom oko 5 %. Ova sorta nosi gen za otpornost na bolest Anisogramma anomala te posjeduje veću otpornost nego sorte ‘Lewis’ i ‘ Clark’. Posjeduje umjerenu otpornost prema grinji, kao sorta ‘Lewis’, ali ne tako dobru kao sorta ‘Barcelona’.
U ovom članku je opisan noviji sortment lijeske koji je selekcioniran u SAD-u, no one nisu prisutne na sortnoj listi RH, a nisu niti formalno ispitane u domaćim uzgojnim uvjetima. U rasadniku Displantarium možete pronaći standardno zastupljen sortiment lijeske u Repubici Hrvatskoj i Italiji, te će vam njihovi djelatnici vrlo rado dati potrebne preporuke.
