Pad sa stabla sa smrtnim ishodom, prijelomi ruku, nogu, rebara, čak i gubitak oka, ugriz poskoka – zmije otrovnice s grane tek su dio onoga što prati berbu maslina u hrvatskim maslinicima . Kako se zaštititi i na što pripaziti?
Hrvatski maslinari krenuli su ili će ovih dana krenuti u berbu. Od 1. listopada do kraja studenoga valja pobrati plodove s oko 5.5 milijuna stabala na jadranskom području koje se proteže na više od milijun kilometra od Savudrije u Istri do Prevlake na jugu Dalmacije. Berba maslina je radost, ali krije i opasnosti. Pogotovo tamo gdje su stabla visoka, teren nepristupačan i krševit kao što je na hrvatskim otocima i uz obalu Jadranskog mora.
O opasnostima čuli smo i ovu zanimljivost. Dok se spremao na odlazak u berbu maslina otočanina upita njegova žena:
–Kad ćeš da ti donesem ručak? Odgovorio je: Ne znam, ali nemoj žuriti. Možda ručam u bolnici!
Ova gorko šaljiva anegdota prepričava se godinama i uvijek je aktualna jer ima uporište u stvarnosti.
Lomovi i ugrizi zmija
Kad počne berba, posebno u listopadu, pa i tijekom studenoga obično se poveća broj pacijenata na kirurškim odjelima. Dolaze sa slomljenim ekstremitetima, najčešće rukama, ali i drugim ozljedama. Mediji su zabilježili kad je prije nekoliko godina i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban pao s masline i slomio tri rebra tijekom berbe u svom masliniku.
Stanovnicu otoka Hvara ugrizao je poskok, najotrovnija zmija, s grane dok je brala maslina na predjelu Selca. Tijekom listopada na granama su najčešće ženke poskoka. One u ovo vrijeme kote žive mlade, a i oni, iako tek okoćeni, već u sebi imaju određenu dozu otrova .
Smrtno stradali
U crnim kronikama zabilježeni su i slučajevi s tragičnim posljedicama. Na Braču se još prepričava kako je 74-godišnji Petar iz Nerežišća poginuo berući masline na lokaciji između Donjeg Humca i Lećevice. U jednom trenutku se popeo na kamenu gomilu da bi sa škala lakše dohvatio plodove s najviših grana. Iznenada je pao, slomio kralježnicu i na mjestu preminuo. Zabilježen je i smrtni slučaj u Splitu na Brdima. Stariji čovjek pao je s masline u podnožju Biokova i preminuo. Mogli bismo još nabrajati slučajeve s tragičnim posljedicama. Međutim, i ovo dosad dovoljno govori da branje maslina, pogotovo na krševitim i nepristupačnim terenima nije nimao bezazleno.
Kako je Stanko ostao bez lijevog oka?
Najčešće ozljede o kojima se, inače, ne piše su ozljede oka, točnije rožnice. To potvrđuje i poznati splitski oftamolog dr. Vlade Glavota. U svom blogu na portalu pod naslovom “U berbi maslina čuvajte oči!” on upozorava:
–Ozljede rožnice oka uz prijelome ekstremiteta spadaju među najčešće tijekom berbe maslina!
Svoju priču o tome kako je ostao bez oka zadarskom novinaru Velimiru Brkiću povjerio je i poznati maslinar Stanko Sikirić iz Bibinja. Prije 12 godina u berbi maslina, na istoj lokaciji gdje će s članovima tri generacije svoje obitelji brati ovih dana, list masline ubo ga je u lijevo oko. To će doživotno pamtiti jer, nakon uboda, stvari su se zakomplicirale pa je na kraju – ostao bez oka. 
-Nakon stotinu putovanja na liječenje i preglede u Zagreb te dvije transplantacije rožnice, nažalost, nepovratno sam ostao bez oka, priča Stanko, višestruko nagrađivani maslinar, jedan od prvih u Zadarskoj županiji. Nadaleko je poznat i po uzgoju divovskih plodova crvenog luka ili kapule, kako kažu u Dalmaciji, teških gotovo 2,5 kilograma.
Kopljasti vrh lista ozljeđuje oko
Ozljede oka su zapravo najčešće iako se o tome ne piše. Listovi masline su gusti, zbijeni i kopljasti. Vrh lista je šiljat, ali maslinar obično na to zaboravi u trenutku kad želi dohvatiti i posljednji plod s najviših grančica.
Neke od mogućih komplikacija su keratitis i ulkus rožnice kao posljedica sekundarne infekcije na mjestu neliječene ogrebotine rožnice. Oči su širom otvorene pa su i ozljede česte, što potvrđuje dr. Glavota. Najčešće se javljaju pacijenti s izgrebanom površinom oka.
–Praćena je neugodnim bolovima, osjećajem žuljanja kao da je nešto upalo u oko. Zatim pojačanim suzenjem, nemogućnošću otvaranja oka, oteklinom vjeđa i fotofobijom odnosno nepodnošenjem jakog svjetla, pojašnjava liječnik.
U slučaju kad se pacijenti jave na vrijeme i ako ogrebotina nije velika i duboka liječenje je uspješno. Oporavak je relativno brz uz redovite nešto češće kontrole.
Keratitis, ulkus i transplatacija rožnice
–Postoje i slučajevi, nažalost nerijetko, kad pacijenti ne dođu na vrijeme pa nastanu komplikacije. Time se oteža liječenje, uspori oporavak i poveća rizik za teže posljedice, kaže dr. Glavota.
Neke od mogućih komplikacija, navodi ovaj oftamolog, su keratitis i ulkus rožnice kao posljedica sekundarne infekcije na mjestu neliječene ogrebotine rožnice. Liječenje je teže i dugotrajnije, a nakon provedenog liječenja često zaostaju ožiljci tkiva rožnice koji uzrokuju pad vidne oštrine.
Kod jako teških slučajeva vidna oštrina može biti toliko narušena da je jedino rješenje za poboljšanje vida transplatacija rožnice. Uslijed nepravilnog prerastanja i slabog prijanjanja novog epitela rožnice na mjestu ogrebotine česte su i takozvane ponavljajuće ili recidivirajuće erozije koje periodično uzrokuju smetnje slične onima u trenutku ozljede, upozorava i preporučuje svima koji se zateknu u berbi maslina da budu oprezni i da djeluju preventivno štiteći svoje oči zaštitnim naočalama.
Naočale, šilterica i – ne skačite s grane na granu!
Uz naočale iskusni obično nose i šilterice, kape s “frontiljom” tako da i one štite od uboda kopljastih listova masline.
Kod ručne berbe, bez tresača, umjesto “starinskih” drvenih bolje je koristiti aluminijske škale jer je s njih mogućnost padova manja. Poznati agronom mr. sc. Marijan Tomac upozorava berače da budu pažljivi kad se, u namjeri da uberu i posljednji plod, ne zavlače u krošnje penjući se s grane na granu.
Kod takvih vratolomija treba biti oprezan jer stablo masline je krhko pa se, kao što smo vidjeli iz prethodnih slučajeva, umjesto u kući, ruča ili večera na kirurgiji, završi kod oftamologa, a nažalost ima i padova sa smrtnim ishodima.
Zato, oprez u berbi maslina. Pažljivo i “vrag odnija prišu (brzinu) ”, kako kažu u Dalmaciji!
