Nakon berbe u voćnjacima vrijeme je za unos hraniva za sljedeću vegetacijsku godinu. Izuzetak su masline koje još uvijek nose plodove i u tijeku su intenzivnog nakupljanja ulja te se prihranjuju većinom hraniva od ljeta do berbe, unosom u tlo i folijarno.

U osnovnoj gnojidbi voćaka i maslina razlikujemo gnojidbu mladih nasada te nasada u rodu. S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti i u tom razdoblju gnojidba je vrlo značajna agrotehnička mjera. Za osiguranje dobre ishrane u tlo se unosi dušik, fosfor, kalij, a po potrebi bor, cink, magnezij i drugi hranjivi elementi. Utvrđivanje pojedinih količina biljnih hraniva u redovitoj gnojidbi obavlja se putem kemijske analize tla, kojom se utvrđuje opskrbljenost pristupačnim hranivima u tlu, ali i analizom lišća (folijarna analiza) u određenoj fazi vegetacije. U osnovnoj gnojidbi višegodišnjih kultura primjenjuje se gnojivo s manje dušika, a više fosfora i kalija. Njena primjena vezana je uz jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla. U maslinicima se obavlja ranije od rujna do studenog kako bi se dio hraniva iskoristio za završetak dozrijevanja i stvaranje ulja u plodovima. Na skeletnim tlima gdje je nemoguća obrada tla mineralno gnojivo se rasipava pred kišu. Uz to se dodaje i dio dušika, koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta.

Gnojidba mladih voćaka i maslina

U prvoj i drugoj godini stabla se gnoje pojedinačno. Zona gnojidbe oko voćaka i maslina treba biti nešto šira od krošnje.

Prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi voćaka i maslina s gustim sklopom, gnoji se po stablu s 0,25 kg NPK 7-20-30. Za voćnjak rjeđeg sklopa po jednoj voćki dodaje se 100 – 150 grama.

U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istom vrstom gnojiva, s tim da se količina poveća za 50 %. U trećoj i ostalim godinama uzgoja gnojidba se obavlja po cijeloj površini voćnjaka i maslinika.

Gnojidba voćaka i maslina u rodu

Gnojidbom voćaka i maslina u rodu osiguravaju se redoviti i visoki prinosi, dobra kvaliteta plodova, te ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa. Mineralna gnojiva za jesensku ili osnovnu gnojidbu primjenjuju se po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.

Tijekom osnovne gnojidbe voćnjaka i maslinika dodajemo 400 – 500 kg/ha (40-50 kg/1000 m2 ili 40-50 g/m2) NPK 7-20-30. Ako se gnoji sa NPK(MgO, SO3) 7-14-21(2,18) unosi se 570-700 kg/ha (57-70 kg/1000 m2 ili 57-70 g/m2).

Na skeletnim tlima treba voditi računa o postotku skeleta. Ukoliko % skeleta  prelazi 50 % volumena tla ukupna količina gnojiva primjenjuje se u barem dva obroka.

Gnojidba kod sadnje voćaka i maslina u male sadne jame

Prilikom sadnje sadnica u male sadne jame profila 40 cm x 60 cm x40 cm  unosimo  20 – 30 grama visoko koncentriranog NPK mineralnog gnojiva poput NPK 7-20-30 ili 30-50 grama NPK (MgO, SO3) 7-14-21(2,18). Navedena gnojiva miješaju se sa sveukupnom masom zemlje. Kod većih sadnih jama od 1 m3, unosi se ista gnojiva, ali u količini od 0,5 – 1 kg na 1 m3.

Pravilno primijenjenom jesenskom gnojidbom višegodišnjih nasada, osigurava se siguran i kvalitetan prinos naredne vegetacije, a tlu se vraćaju oduzeta hraniva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNajbolja organska gnojiva za vaše trajne nasade
Sljedeći članakRaštika ljubi siromašna tla
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.