Kraj ljeta u priobalju vrijeme je sadnje kupusa, a najzastupljenija je raštika dalmatinski endem, prilagođen našim uvjetima uzgoja, ali i gastronomski specijalitet.

Raštika (Brassica oleracea – acephala), koju još u narodu zovu raštan, lisnati ili dalmatinski kupus ili dalmatinski kelj, od svih je kupusnjača najotpornija na hladnoću. U mediteranskom području može se uzgajati kao jedno, dvogodišnja ili višegodišnja kultura. Ponekad, a posebno na otocima sliči na malo stablo, a najcjenjenija je kad je uhvati led. Otočani je vole jesti sredinom ljeta, čim malo zahladi, pa postoji i uzrečica „u po augusta, kupus se husta“.

Presađujemo je u rujnu

To je zeljasta povrtnica skromnih zahtjeva pa se može uzgajati na škrtim otočnim tlima, ali i u izuzetno siromašnom i iscrpljenom tlu Zagore. Korijen je dobro razgranat, stabljika je uspravna, koja naraste i do 150 cm visine. Listovi su mesnati, grubi, plavozelenkaste boje, a rastu na jakim drškama. U drugoj godine raštika cvijeta u skupljenim grozdastim cvatima, cvijet je žute boje, koji rado posjećuju pčele. Kod sadnje presadnica dovoljno je pri osnovnoj obradi tla tijekom ljeta provesti jednokratnu gnojidbu mineralnim gnojivom 15:15:15 u količini 10 dag/m² na dubini od 15 cm. Kod uzgoja u docima, vrtovima i plodnoj zemlji, uz dovoljno vlage u tlu, daje mnogo veće prinose i kakvoću lista.

Posebno dobre rezultate daje ako se sadi iza krumpira, boba i graška. Raštika se uzgaja iz presadnica kad ima 3-4 lista presađuju se u navlaženo tlo na razmak 50 x 40 cm, već početkom rujna iza prve obilne kiše. Posađene presadnice gnojimo tek dva tjedna nakon sadnje, kad se biljka primi. S obzirom da je raštika veliki potrošač gnojiva, tijekom vegetacije prihranjujemo je i nekoliko puta. Vegetacija traje od 100 do 200 dana nakon sadnje. Prije sadnje korijen presadnice se prikraćuje za jednu trećinu dužine, kako bi se omogućilo brže ukorjenjivanje, a nakon sadnje obilato se zalije.

Raštika
Raštika se uzgaja iz presadnica

Listovi se beru odozdo prema gore

Raštika se dijeli na visoke s razvijenim prostranim izbojima i niske varijetete koji razvijaju skraćenu stabljiku s rozetnim lišćem i prostranim izbojima. Lišće se bere tijekom čitave zime i proljeća. Najviše joj odgovara uzgoj na sunčanim stranama ili u polusjenovitim položajima. Berba listova, koji mogu biti glatki i kovrčavi, tamnije ili svjetlije boje, obavlja se odozdo prema gore. Ne smiju se ubrati odjednom svi listovi s iste stabljike, već se uvijek ostavljaju vršni listovi. Osim što dobro podnosi mraz i zimu, raštika dobro podnosi i sunce i žegu, a uspijeva i kao potkultura u slaboj sjeni ispod masline.

Raštiku napadaju razni štetnici, kao što je kupusov bijelac, zatim buhači i kupusne stjenice, koje sišu sokove biljke. Postoje ekološki načini zaštiti, kao što je posipanje biljke drvenim pepelom, prskanjem otopinom pitomog pelina i listova rajčice. Mnogi raštiku štite sadnjom špinata ili celera u istoj gredici, koje mirisom odvraćaju leptire.

Povrće obiteljskih vrtova i okućnica

Uzgoj raštike i njena gastronomska vrijednost u ponudi agroturizma je vrlo značajna, stoga bi je smišljenom promidžbom trebalo staviti na jedno od prvih mjesta u ponudi seoskog turizma. kao cijenjena povrćarska namirnica sadrži oko 5 posto šećera, 3 posto bjelančevina, karotena, C vitamina, mineralne soli i do 20 posto suhe tvari pa je po svojim hranjivim i ljekovitim svojstvima najbliža kelju pupčaru.

Raštika je povrće obiteljskih vrtova i okućnica, a zbog skromnih zahtjeva na posebnoj je cijeni vikend-poljoprivrednika, a ne tako rijetko predstavlja i hortikulturni ugođaj okućnice. Najtraženiji su mladi izboji „čimulice“ u obliku rozeta, koji izbijaju u proljeće, a ponekad i već u veljači, njihov ukus je odavno poznat u gastronomiji. Ipak najukusnija je poslije prvog mraza, tada ima posebnu aromu i ukus. Priprema se kao varivo, na lešo i kao ljetna sarma, a svako područje od mjesta do mjesta ima svoje lokalne načine spremanja.

Obilježje cijelog priobalja je raštika na lešo, s i bez krumpira, obilato začinjena maslinovim uljem, s dodatkom komorača i/ili luka češnjaka. Specijalitet Zagore je varivo od raštike sa suhim mesom ili kaštradinom. Radi visokih dijetoterapeutskih vrijednosti i gastronomskih užitaka, raštika spada u idealnu povrćarsku hranu za spravljanje specifičnih jela mediteranske kuhinje.

Raštika
Ljetna sarma s raštikom

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje