Da, dobro ste pročitali, a čitavu berbu možete obaviti sa same površine tla, čime bitnije umanjujete troškove berbe. Spomenimo kako na berbu otpada oko 70 posto troškova uzgoja trešnje. Dakle, nema neobranih plodova jer trešnje možemo potpuno obrati, a dobro je poznato kako se najkvalitetniji plodovi nalaze upravo na vrhu i krajevima grana.

Izbor sorti trešnje za patuljasti uzgoj

Isabella je novija talijanska sorta trešnje za koju se predviđa da će zamijeniti dosad najzastupljenije sorte trešanja u našem podneblju. Riječ je o samooplodnoj sorti kojoj nije potreban oprašivač a koja rano dolazi u rod. Redovito rađa formirajući velike plodove, prosječne mase 9 grama. Kožica ploda je sjajna i vrlo atraktivna, dok je meso blijedocrvene boje i slatkastog okusa.

New Star predstavlja jednu od najboljih kasnih sorti trešnje, koja se već dokazala u poznatim voćarskim zemljama. Dosta je česta na “patuljastim podlogama”, što nimalo ne začuđuje jer plodovi imaju izvanredna svojstva. Također, gospodarski veoma značajna sorta koja rano dolazi u rod, nakon čega ispoljava visoku rodnost. Kožica ploda je sjajna, tamnocrvena do crvenocrna. Meso ploda je hrskavo, vrlo slatko i aromatična okusa.

Sunburst je samooplodna, ne tako poznata, ali nimalo manje vrijedna sorta trešnje. To potvrđuje i činjenica da je nastala križanjem dviju visokovrijednih sorti Stella i Van. Formira izrazito velike plodove prosječne mase 12 grama. Plodovi su sočni, ugodna okusa koji je posljedica specifičnog odnosa kiselina i šećera.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakSezonski poremećaji plodnosti svinja
Sljedeći članakIzgradnja staja za ljeto ili zimu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.