U Republici Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina povećava interes za uzgoj borovnice te se iz godine u godinu povećavaju površine zasađene borovnicama, ali još uvijek ne možemo govoriti o ozbiljnoj niti konkurentskoj proizvodnji. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2019. godini Republika Hrvatske je imala nešto više od 213 hektara podignutih nasada borovnice.
Borovnica (latinski: Vaccinium sp.) biljka je iz porodice vrijesovki (Ericaceae). Maleni je višegodišnji grm te naraste do 60 (rijetko do 90) cm. Listopadna je, cvjeta tijekom svibnja i lipnja, a dozrijeva tijekom srpnja i kolovoza. Plod borovnice je boba, plave do tamno plave boje, sočna i s mnogo sjemenki. Ne dozrijevaju sve bobe istodobno, stoga berba može trajati 6-8 tjedana. Borovnica voli kisela tla (pH 4-5,2), te može rasti i na nadmorskim visinama preko 2000 metara te podnijeti temperature i do -25℃.
Uzroci sušenja grmova borovnice
U vrijeme vegetacije borovnica traži dosta vlage te se u ljetnom razdoblju, kad su temperature visoke, a tlo nije vlažno, mora navodnjavati. Borovnica ima dosta plitak korijen i zbog toga je jako osjetljiva na sušno razdoblje, pa ukoliko joj ne osiguramo dovoljno vlage može doći do ozbiljnih šteta u nasadu, kao što su kržljav rast, slabiji urod, a u najgorem slučaju grmovi se mogu osušiti.
Osim suše korijen mogu oštetiti ličinke pipa. Više vrsta pipa može pričinjavati štete na borovnicama kao primjerice Otiorhynchus sulcatus, O. rugosostriatus, O. ovatus. Najčešća i najveća vrsta je Otiorhynchus sulcatus odnosno vinova pipa.
Pipe prezime u obliku ličinke u tlu. Ličinke svih spomenutih vrsta prilično su slične izgledom i navikama: u obliku su slova C, bez nogu i bijele s tamnijim glavama, dugačke do 12 mm. Ličinke se mogu hraniti korijenjem tijekom blagih zima. Tijekom travnja do lipnja ličinke se kukulje i dolazi do razvoja odraslih pipa. Odrasle pipe danju ostaju u tlu ili u podnožju biljke, a zatim se noću penju biljkom kako bi se hranile lišćem. Hranjenje odraslih pipa uzrokuje karakterističan zarez na lišću borovnice i drugim biljkama domaćinima. Ova šteta pri hranjenju relativno je mala i nanosi malu štetu biljkama. Odrasle pipe ne lete, već hodaju (sporo) ili se prenose s jednog mjesta na drugo biljnim materijalu ili opremom. Ženke mogu odložiti stotine jaja.
Jaja polažu u skupinama u ili na tlo od lipnja do rujna. Ličinke nakon izlaska iz jaja ulaze u tlo i počinju se hraniti korijenjem. Kako rastu hrane se većim korijenjem, pa čak i korom drvenastih biljaka poput borovnice. Ishrana pipa korijenjem može uzrokovati zaostajanje u razvoju i loš urod kod mladih biljaka. Biljka s oštećenim korijenovim sustavom oslabljena je i posebno osjetljiva na druge štetnike, poput gljiva. Kod velikih zaraza biljke venu i propadaju. Pipe razvijaju jednu generaciju godišnje.
Otkrivanje pojave pipa i njihovo suzbijanje
Pojava pipa u nasadu borovnica utvrđuje se pregledom listova te detekcijom grizotina na listu što je simptom ishrane odraslih pipa. U slučaju većeg napada suzbijanje treba provesti čim prije, svakako prije nego što dođe do polaganja jaja. Prisutnost odraslih pipa može se potvrditi noćnim pregledom lišća tijekom toplih, mirnih večeri. Odrasle pipe mogu se pronaći i pregledom tla kod donjih dijelova biljke.
Biološko suzbijanje može se provesti primjenom korisnih nematoda (Heterorhabditis spp. i Steinernema spp.), koje su pokazale učinkovitost u suzbijanju ličinki kad se primjenjuju u jesen. Nematode se moraju primijeniti u zoni korijena gdje se nalaze ličinke. Insekticidi za suzbijanje pipa u borovnici nisu registrirani u RH stoga se očekuju problemi s ovim štetnikom u budućnosti.
Izvor: Gospodarski kalendar
