Ukoliko u narednom periodu prognostičari najave nepovoljne vremenske prilike, a ovisno o fenofazama voćnih vrsta, potrebno je planirati neke od mjera zaštite protiv niskih temperatura.
Kraj veljače i početak ožujka obilježio je relativno sunčani periodi i ugodne temperature. Uzrokovale su kolanje sokova kod većine voćnih vrsta koje se trenutno nalaze u različitim fenofazama. Niske temperature koje su bile 19.3. i 20.3. na pojedinim lokalitetima dosezale su i do -5,9ºC, te se negativna temperatura zadržavala i po više od 12 sati. Pa je tako marelica koja najranije kreće s vegetacijom, na pojedinim lokacijama bila u punoj cvatnji te je potpuno stradala. Ostalo koštićavo voće ovisno o sorti i lokalitetu je stradalo manje ili neće biti značajnije štete.
Na štete od niskih temperatura na voćkama utječe više faktora. To je: duljina trajanja niskih temperatura, starost voćaka, način uzgoja, stanje zrelosti drveta, položaj pupova u krošnji, količina rezervnih hranjivih tvari, vrsta rodnog drva, lokacija i mikrolokacija nasada, ali prije svega ovise o fenofazi. Koštićavo voće kao što su trešnje, breskve, nektarine, višnje nalaze su se u fazi pojave cvjetnih pupova pa do faze balona. Jezgričavo voće: jabuke i kruške su u fenofazi „mišjih uši“ pa do pojave cvjetnih pupova.
Iznenadne niske zimske temperature, uzrokuju oštećenja cvjetnih organa pa ovisno o fenofaza prema Miljkoviću (1991) u doba bubrenja cvjetnih pupova jabuke podnose minimalne temperature –3,9 do -5ºC, kod pune cvatnje -2,2 do -2,8ºC, dok su netom zametnuti plodovi najosjetljiviji, mogu pozepsti i kod temperature –1,7ºC.
Wast-Edelfson navodi sljedeće kritične temperature smrzavanja kod različitih fenofaza:
| Voćna vrsta | pupoljci u otvaranju pojava latica | otvoreni cvjetovi | zametnuti plodovi |
| jabuka | -0,7 do -3,8 ºC | -1,6 do -2,2 ºC | -1,1 do -1,6 ºC |
| kruška | -1,6 do -3,8 ºC | -1,6 do -2,2 ºC | -1,1 do -1,6 ºC |
| breskva | -0,6 do -5,5 ºC | -1,1 do -3,5 ºC | -1,1 do -2,2 ºC |
| marelica | -1,1 do -5,5 ºC | -0,5 do -2,2 ºC | 0 do -1,1 ºC |
| šljiva | -1,1 do -5,5 ºC | -0,5 do -2,2 ºC | -0,5 do -2,2 ºC |
| trešnja | -1,6 do -5,5 ºC | -1,1 do -2,2 ºC | -1,1 do -1,6 ºC |
Ukoliko u narednom periodu prognostičari najave nepovoljne vremenske prilike, a ovisno o fenofazama voćnih vrsta potrebno je planirati neke od mjera zaštite protiv niskih temperatura.
Zaštita toplim zrakom
Uglavnom se radi o strojevima (Frostbuster) koje rade na principu plinske turbine koja zagrijava zrak, a turbinu vuče traktor. Vrlo je važno da prolaz po cijelom voćnjaku ne smije trajati duže od 10 minuta. Razmak između prohoda strojem ne smije biti veći od 140 m, obično je to od 60-70 m. Sa radom je potrebno započeti kada je temperatura na +0,5 ºC. Rezultati istraživanja govore da se zaštita uspješno provodi do –7 ºC (USA).
Zaštita kišenjem
Za ovu namjenu koriste se mikro rasprskivači koji raspršuju vodu u vidu najfinije izmaglice. Efekt zaštite postiže tako da se stvori ledeni omotač oko cvjetova, a prilikom prelaska vode u led oslobađa se toplina te se postiže viša temperatura ispod ledenog omotača.
Zaštita vjetroturbinama (vjetrenjačama)
Kada nastaje mraz, hladan zrak se spušta, a topliji ostaje na većoj visini. Vjetroturbina radi na principu da povlači topliji zrak s visine i spušta ga u niže slojeve i tako rastjeruje hladni zrak. Jedna vjetrenjača pokriva 4-5 ha kod temperature -4 do -5 ºC.
Zaštita biološkim preparatima
Natural Plant Antifreeze (NPA) i Plant Antifrost Protector (PAP) proizvodi su jedinstvenih formula proizvedenih na osnovu bakterija Thiobacillus subspecies (NPA) i Acidobacilus spp. Bacteria (PAP) u kombinaciji sa mineralima. Postiže se da biljka proizvede antifrost bjelančevine (AFP) i antifrost aminokiseline (AAA) ugrađujući minerale. To povećava njihovu otpornost na hladnoću i štete od mraza. U kratkom vremenskom razdoblju biljka ubrzava metabolizam što rezultira povećanjem sadržaja antifrost aminokiselina i proteina, šećera, ulja, vitamina i minerala. Otpornost na smrzavanje i hladnoću postiže se do -7ºC. Primjenjuje se do dva dana prije hladnog vremena, a minimalno 6 sati prije najavljenog smrzavanja da se postignu zadovoljavajući rezultati.
Jedan od načina koji se ranije primjenjivao je dimljenje. Spaljivali su se teško sagorljivi materijali uslijed čijeg sagorijevanja se stvarala gusta dimna zavjesa. Temperatura se povećala za 0,5-1,5 ºC što je u nekim slučajeva bilo dovoljno za zaštitu. Zbog slabog učinka pri jačem mrazu te nepovoljnog utjecaja na okoliš ova metoda se izbjegava.
Koju će od ovih metoda zaštite u borbi protiv niskih temperatura izabrati sami voćari u zaštiti svojih nasada ovisi o: veličini njihovih nasada, položaju, mogućnosti ulaska mehanizacijom u voćnjak te financijskim mogućnostima.
Izvor i foto: Tanja Lasić Jašarović dipl. ing. agr. (savjetodavna.mps.hr)
