Narančin trnoviti štitasti moljac je karantenski štetnik na području Europske Unije, podrijetlom iz Azije. Prvi put u Hrvatskoj  zabilježen 2018. godine u proizvodnom nasadu mandarina u Konavlima.

Od prvih nalaza u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ovaj štetni organizam proširio se prema sjeverozapadu Dubrovačko-neretvanske županije. Također i prema Splitsko-dalmatinskoj županiji (otoci Hvar i Brač te područje Makarske). Tijekom proteklog tjedana  potvrđen je prvi nalaz na području grada Opuzena.

Ličinka – puparij

Narančin trnoviti štitasti moljac je polifag koji napada više od 90 biljnih vrsta. Štetnik je u Hrvatskoj do sada osim u nasadima agruma nađen i na vinovoj lozi te na nekoliko voćnih vrsta (marelica, trešnja, nar, smokva, nešpula, dunja), ukrasnih (ruža, petolisna lozica, lovor višnja) i divljih biljnih vrsta (bršljan, pasja ruža).

Izravne štete na biljkama uzrokuju ličinke i odrasli razvojni stadiji štetnika sisanjem biljnih sokova na naličju listova. Neizravne štete posljedica izlučivanja obilne medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice. To za posljedicu ima smanjenu respiraciju i fotosintezu biljke, te gubitak tržišne vrijednosti plodova. Jako napadnuti listovi mogu otpasti, a uslijed jakog napada porast mladica je smanjen.

Puparij

U cilju sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma izvan demarkiranih područja, donesena je Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance) (NN 111/2020). 

Pozitivni lokalitet Opuzen, sukladno „Odluci o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca – Aleurocanthus spiniferus (Quaintance)“ (NN 111/2020), nalazi se izvan demarkiranih područja.

Zaraza gljivama čađavicama

Obzirom na važnost proizvodnje agruma na području doline rijeke Neretve,  nužno je provođenje svih mjera sprječavanja širenja i suzbijanja narančinog trnovitog štitastog moljca. Nadzor o provedenim aktivnostima i  propisanim mjerama suzbijanja u nadležnosti je  fitosanitarne inspekcije.

Propisane mjere suzbijanja i sprečavanja širenja su uklanjanje i uništavanje pojedinačnih zaraženih biljaka domaćina ili dijelova zaraženih biljaka.

Osim mehaničkog uklanjanja zaraženih biljaka suzbijanje se obavlja i  primjenom kemijskih insekticidima ili bioloških insekticida na svim biljkama domaćinima.

Odrasli oblik

U Republici Hrvatskoj prema FIS -u, dozvolu za suzbijanje  narančinog trnovitog štitastog moljca na agrumima ima pripravak na osnovi aktivne tvari spirotetramat trgovačkog naziva Movento u koncentraciji 0,045-0,075 % (45-75 mL sredstva/100 L vode) uz utrošak vode 1000-3000 L/ha. Maksimalna dopuštena količina po jednoj primjeni iznosi 2,25 L/ha. Sredstvo se primjenjuje od početka formiranja ploda do stadija kada su plodovi postigli 80 % veličine (BBCH 71-78). Sredstvo primijeniti kod pojave prvih ličinki. Dozvoljene su najviše dvije primjene godišnje s razmakom između tretiranja od najmanje 21 dan.

Jaja i ličinke različitih stadija – uvećano 200X

VIDEO

https://www.savjetodavna.hr/wp-content/uploads/2023/02/a_spiniferus_video.mp4?_=1

U slučaju sumnje na prisutnost karantenskog  štetnika A. Spiniferus u nasadu obratiti se Sektoru za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata RH ili Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu-Centar za zaštitu bilja na kontakte: fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr 01/2375100, czb@hapih.hr 01/2311-640.

Ministarstvo poljoprivrede
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede

Prethodni članakVincekovo u Svetom Ivanu Zelini
Sljedeći članakZlatni bagremov med iz Moslavine
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.