Vi ste napisali da posjedujete borovicu koju želite razmnoži ti, a ja pretpostavljam na osnovi navedene boje ploda da Vas zanima mogućnost razmnožava nja borovnice (Vaccinium speciesi). U gotovo svim karakteristikama to su vrlo različite biljne vrste. Ako je moja pretpostavka točna, onda moram napisati da su i među borovnicama dvije njihove dosta različite skupine: europska ili šumska borovnica velike samonikle populacije, koja raste i u našim za nju ekološki povoljnim planinskim šumama, i američku skupinu više vrsta i sorti koje uzgajaju uglavnom u Americi – SAD-u uz neke ograničene i amaterske pokušaje u Europi, pa tako i kod nas. Te skupine, vrste pa i sorte u mnogo čemu se razlikuju, pa i u mogućnostima izbora prikladnijih načina razmnožavanja, odnosno uzgoja sadnica. Zanimljive su značajne razlike u uspješnosti razmnožavanja i među sortama uzgajanih borovnica.
S obzirom na raspoloživi prostor, mogu samo spomenuti neke moguće načine razmnožavanja, prvenstveno uzgajanih sorti borovnice, bez obzira na njihovu uspješnost i Vaše mogućnosti njihove primjene: dijeljenjem grma, nagrtanjem, zrelim reznicama s uporabom jednoga hormonskog pripravka (obično su u prahu) koji pospješuje razvoj korijenja reznica (primjerice Neokor III ili Seradex). Prvi se može nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama i upotrijebiti prema priloženoj uputi; kao i zelenim reznicama upotrebom mist postupka (sumaglice) i također hormonskog pripravka. U svakom od tih načina puno je detalja koji su manje ili više značajni za što veći uspjeh u razmnožavanju i proizvodnji sadnica.
Ističem, bez kvalitetnog supstrata za ukorjenjivanje reznica (smjesa kiselog treseta i pijeska 1:1), održavanja povoljne vlažnosti, puno njege i dovoljno znanja, pogotovo u Vašem području, prirodno ekološki gotovo nepovoljnim uvjetima za uspijevanje borovnice, nećete moći očekivati dobar uspjeh.
Ako moja pretpostavka nije točna, pa Vas ipak zanima razmnožavanje borovica (Juniperus communis), onda ističem da se ona najjednostavnije razmnožava uzgojem iz sjemenki, slično kao i u spontanim prirodnim uvjetima. Iz zrelih plodova izvadite i očistite normalno razvijene sjemenke, prosušite ih na zasjenjenu mjestu i odmah u jesen posadite u vrt na prikladno mjesto, u dobro pripremljeno tlo. Pod utjecajem prirodnih vanjskih uvjeta zimi će sjemenke proći svoju potrebnu jarovizaciju i u proljeće proklijati i niknuti sjemenjaci. Plijevljenjem i okapanjem ih treba dalje štititi od korova i njegovati dok se kroz koju godinu ne razviju u sadnice prikladne za sadnju na stalno mjesto.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRezidba mandarine Unšiu
Sljedeći članakKorjenasto povrće – sjetva u više navrata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.