Što trebate znati prije podizanja nasada maline?

Malina (Rubus sp.) je višegodišnja zeljasta biljka niskog rasta koja pripada porodici ruža (Rosales). Vrlo je poželjna kultura za uzgoj na našim okućnicama i vrtovima zbog svoje široke iskoristivosti.

Lako se i brzo razmnožava i donosi rod već u prvoj godini nakon sadnje, dok u trećoj godini nastupa puna rodnost s prosječnim prinosima i do 15 000 kg/ha. Kasna cvatnja omogućuje izbjegavanje kasnih proljetnih mrazeva i eventualne štete koje mogu nastati.

Malina se koristi kao svježa i za razne prerađevine kao što su sokovi, džemovi, likeri, sirupi, ili još češće za zamrzavanje, što podiže cijenu proizvoda pa je tako financijski učinak znatno veći.

Ekološki uvjeti za uzgoj maline

Što se tiče klimatskih uvjeta, malina traži svježu klimu s dovoljno oborina. Dosta je osjetljiva na rane jesenje mrazeve koji mogu načiniti značajne štete cvjetnim pupovima i izbojima. Također, osjetljiva je na niske zimske temperature kad nema snježnog pokrivača, zbog plitko rasprostranjenog korijenja, posebice ako se temperatura spusti na -12 °C do -14 °C.

Proljetni mrazevi ne štete malini s obzirom da kasno cvate. Kako bi rasla u optimalnim uvjetima, potrebne su dovoljne količine vlage (više od 800 mm godišnje). Slabije raste u prevlažnom tlu, a na presuhom ugiba. Ukoliko raste u presuhim uvjetima, utoliko je urod znatno smanjen, plodovi su smežurani i sasušeni, korijen slabije raste i daje manje razvijenih izbojaka.

Malina mora imati dovoljno svjetla, ne odgovaraju joj zasijenjeni položaji. Od ekspozicija, u našim uvjetima, najbolje su sjeverne ekspozicije jer su hladnije i sporije gube vlagu, dok se na većim nadmorskim visinama prednost daje južnim ekspozicijama. Tlo za uzgoj mora biti rastresito, propusno i slabo kiselo, bogato organskim tvarima (pH oko 6). Malina ne podnosi glinena i teška tla, a isto tako niti vapnenasta i pjeskovita tla.

Sustav uzgoja i podizanje nasada

Sustav uzgoja malina ponajviše ovisi o osobinama sorte, planiranoj agrotehnici i pomotehnici te mehanizaciji. Pravilan odabir sustava uzgoja značajno utječe na rentabilnost proizvodnje. Najčešće korišteni sustavi uzgoja malina su:

1. Sustav žive ograde (0,30 – 0,40 x 3 – 3,5 m) à V i T sustav
2. Sustav traka (0,30 – 0,40 x 3 – 3,5 m)
3. Sustav šiba u kvadratnoj sadnji (1,5-3 m à 3-4 sadnice na razmak 10-15 cm)
4. Sustav šiba u pravokutnoj sadnji (1-2 x 2,5-3 m à 3 – 4 sadnice)

Najprikladniji i najčešće korišten sustav uzgoja posebice u intenzivnoj proizvodnji je sustav žive ograde posebno gledano sa strane utroška radne snage i kvalitete plodova. Prikladnost ovog sustava očituje se u mogućnosti primjene mehanizacije, olakšavanju svih agrotehničkih i pomotehničkih mjera, boljoj osvjetljenosti te olakšanoj berbi. Osim u intenzivnoj proizvodnji ovaj sustav je vrlo prikladan i za ekološku proizvodnju baš zbog prije navedenih čimbenika koji olakšavaju samu proizvodnju i omogućuju optimalne uvjete za uzgoj.

Tlo je prije sadnje potrebno očistiti od korova i kamenja te ako nije ravno, izravnati ga. Nakon toga slijedi gnojidba, ali bi prije toga trebali napraviti kemijsku analizu tla kako bi točno znali potrebnu količinu gnojiva. U proljeće treba zaorati 700 kg/ha NPK 6:18:36 i 110 kg/ha Uree (ukoliko se rabi stajsko gnojivo, utoliko je potrebno smanjiti količinu mineralnog gnojiva). Nakon gnojidbe tlo je potrebno orati na dubinu 30-40 cm te usitniti tanjuračama. Sadnja malina provodi se od listopada do travnja zrelim sadnicama. Bolja je sadnja u jesen jer će se na taj način sadnice bolje ukorijeniti i bit će bolji porast u sljedećoj godini. Sadnica bi trebala biti srednje deblja s dobro razvijenim korijenovim sustavom kojeg je prije sadnje potrebno skratiti.

Dubina sadnje je 3 cm veća u odnosu na dubinu iz matičnjaka. Nakon sadnje potrebno je skratiti sadnice na 3-4 pupa i svaku sadnicu zaliti sa 2-3 litre vode. Jedan od najvažnijih uvjeta za postizanje optimalnih prinosa i kvalitete je svakako uporaba zdravog i kvalitetnog sadnog materijala.