Štetnik koji redovito uzrokuje velike probleme u uzgoju trešanja i višanja i pojavu tzv. „crvljivih“ plodova je trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Trešnjina muha pripada porodici Tephritidae. Rasprostranjena je na gotovo svim uzgojnim područjima trešanja i višanja u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
Osim što može prouzrokovati značajna oštećenja plodova, predstavlja veliki izazov proizvođačima ovog voća iz razloga što tržište dozvoljava mali postotak oštećenja plodova. Takve plodove nije moguće razvrstati, nego se u slučaju utvrđivanja većeg postotka oštećenja vraća cijela pošiljka.
U nasadima u kojima se ne provode mjere suzbijanja postotak zaraze može biti i do 100 %. Domaćini trešnjine muhe su vrste roda Prunus i Lonicera, od kojih najviše preferira trešnje i višnje na kojima i uzrokuje najveće štete. Odrasla trešnjina muha duga je do 5 mm. Sjajno crne je boje, te na leđnoj strani ima specifičan trokut žute boje. Krila su prozirna i prošarana tamnim poprečnim prugama. Prezimljuje u stadiju kukuljice u tlu do dubine od 5 cm, najčešće ispod stabala trešanja i višanja. Većina kukuljica ostaje u tlu do sljedećeg proljeća, no dio ih može prezimiti i do dvije godine.
Odrasle muhe čine štetu u svibnju!
Kad temperatura tla dosegne 10 °C, a to je najčešće u razdoblju od kraja travnja do sredine svibnja na području Dalmacije, te tijekom svibnja na području kontinentalne Hrvatske, kukuljice završavaju svoju preobrazbu i izlijeću odrasle muhe. Odrasle muhe se tijekom razdoblja od dva tjedna hrane sokovima raznih biljaka. Kad srednje dnevne temperature dosegnu 20°C započinju ovipoziciju, odnosno odlaganje jaja u plodove.
Ženke odlažu jaja u „džepić“ koji naprave na plodu, birajući pritom mekane i sočne plodove koji su počeli mijenjati boju iz zelene u crvenu. Iako prilikom ovipozicije ženka odloži nekoliko jaja, najčešće se razvije samo jedna ličinka koja prodire sve do koštice ploda. Takvi plodovi postaju mekši i gube tržišnu vrijednost, a na mjestu uboda može doći i do truljenja ploda.
Kako spriječiti cvrljivost?
Osnovna mjera kojom se mogu spriječiti štete je redovito praćenje dinamike pojave trešnjine muhe. Jedna od jednostavnijih i najčešće korištenih metoda je metoda praćenja pomoću žutih ljepljivih ploča, s ili bez hranidbenih mamaca. Žute ljepljive ploče postavljaju se na stabla u nasadima trešanja i višanja već krajem travnja.
Prag štetnosti je jedna ulovljena muha na dvije žute ljepljive ploče, do faze kad plodovi počnu mijenjati boju. Osim za praćenje pojave i određivanje praga štetnosti, žute ljepljive ploče korisne su i u suzbijanju trešnjine muhe. U tom slučaju potrebno je postaviti od tri do pet ploča po stablu. Matematički modeli su drugi način na koji se može pratiti pojava trešnjine muhe. Oni se temelje na mjerenju srednjih dnevnih vrijednosti temperatura tla i zraka. Još jedan način za praćenje pojave trešnjine muhe je postavljanje kaveza unutar kojega se ostavljaju zaraženi prošlogodišnji plodovi i prati razvoj kukuljica i početak leta muha.
Preventivne mjere koje mogu dovesti do značajnog smanjenja zaraze su potpuno uklanjanje plodova iz nasada, jesenska ili zimska obrada tla, redovita rezidba, visina stabla i uzgojni oblik koji su pogodni za pravovremenu i brzu berbu i tretiranje, te uklanjanje divlje trešnje i kozokrvine koje su domaćini trešnjine muhe. Sadnjom ranijih sorti, u područjima gdje to klima dozvoljava, može se izbjeći napad trešnjine muhe. Zatravljivanje nasada je još jedna mjera koja može spriječiti raniji izlazak muha, jer trava usporava zagrijavanje tla.
Za kemijsko suzbijanje trešnjine muhe trenutno su registrirani insekticidi iz skupine organofosfornih insekticida, neonikotinoida i piretroida. Jedan od bioloških načina suzbijanja koji se pokazao učinkovitim je primjena pripravaka koji sadrže entomopatogenu gljivu Beauveria bassiana. Ako se ličinke suzbijaju primjenom insekticida, osim utvrđivanja početka leta, važno je znati da ženke odlažu jaja u razdoblju od 7 do 14 dana nakon početka leta, te da razvoj iz jaja u ličinku traje od 6 do 10 dana.
Moguće je provesti i lokalizirano suzbijanje muha, prije nego odlože jaja, insekticidom uz dodatak atraktanta. Ovaj način je učinkovit samo ako se tretiraju sva stabla trešanja i višanja na određenom području. Rokovi primjene insekticida većinom su blizu rokova berbe, stoga je važno pridržavati se karence.
