Uglavnom se ne griju, ali ih je moguće i zagrijavati kako se tijekom hladnih noći temperatura ne bi spustila prenisko.
U većini tunela koristi se sustav za natapanje.
U tunelskoj proizvodnji biljke se uglavnom sade u tlu, ali je moguća i proizvodnja izvan tla, tj. u posudama sa supstratom.
Za razliku od klasičnih plastenika pokrivenih dvostrukim slojem folije, za visoke tunele koristi se jedan sloj folije, koji se prema potrebi može i ukloniti. Za razliku od tunela, plastenici su trajnije strukture.
Prednosti postavljanja visokih tunela
U našem klimatu, maline za svježu potrošnju dostupne su od konca svibnja do sredine listopada, pa i dulje.
Korištenje tunela u proizvodnji maline može produljiti proizvodni ciklus, počevši od svibnja za više rodne sorte pa sve do listopada za jednorodne sorte. Takva produljena sezona bitna je zbog dulje opskrbe tržišta, posebno vrlo rana ili vrlo kasna proizvodnja, zbog vrlo dobrih cijena na tržištu.
Za jednorodne sorte malina prinos se znatno povećava ako koristimo tunele, djelomice zbog smanjene pojave bolesti (prvenstveno sive plijesni).
Ako uzmemo u obzir jesenski urod, prinos koji očekujemo dvostruko je veći po dužnom metru u tuneli ma nego na otvorenom prostoru. Ljetni urod u tunelima veći je 2,5 – 3 puta u odnosu na vanjsku proizvodnju. Te biljke ostvaruju većinu prinosa ljeti, prorjeđuju im se izboji u proljeće, te se ostavljaju 2 – 3 izboja po sadnici.
Razlike između proizvodnje u tunelima i vanjske proizvodnje su i u veličini plodova. Proizvodnja u tunelima rezultira visokom kakvoćom plodova i kontinuiranom berbom, pogotovo kada vanjski uvjeti više nisu povoljni za proizvodnju maline.
Zagrijavanje tla, zaštita od vjetra i kiše samo su neke od prednosti tunelske proizvodnje nad vanjskom. Osim toga, smanjuje se zaraza bolestima, štetnicima, te se minimalizira upotreba zaštitnih sredstava. To je vrlo bitno za ekološku i integralnu proizvodnju.
Izbor lokacije i obrada tla
Kriteriji izbora lokacije jednaki su i za tunelsku i za vanjsku proizvodnju.
Najvažniji čimbenik je kakvoća tla. Malina razvija razmjerno plitak korijen, pa je 90 % korijenova sustava na dubini od 50 cm. Ta voćna vrsta treba duboka, dobro drenirana tla. Pjeskovita tla su prihvatljiva, ali moraju biti natapana. Teška tla nisu pogodna za uzgoj maline. Analiza tla je nužna za dobar izbor lokacije. Idealan pH za malinu je 5,5-6,5. Viši pH može rezultirati nedostatkom željeza, a nizak pH rezultira lošim ukorjenjavanjem, rastom i niskim prinosom.
Plodnost tla može se oplemeniti dodavanjem organske tvari, najbolje dodavanjem stajnjaka. Drugi način oplemenjivanja strukture je izbor tla čija je pretkultura bila leguminoza, jer proizvodi dovoljno dušika. Nadalje je vrlo bitna opskrbljenost vodom i kakvoća vode. Potrebno je vodu odnijeti na analizu.
Malina se ne bi trebala saditi u tlo na kojem su pretkulture bile rajčica, krumpir, tj. sve solanoceae, zbog Verticilliuma, odnosno bolesti korijena.
Položaj nasada
Kada utvrdimo kakvoću tla, pozornost trebamo obratiti na geografski položaj nasada:
-Koji je smjer vjetra koji dominira na tom području (ruža vjetrova)
– Kapacitet tla za vodu i zrak
Pri odabiru položaja moramo voditi računa da teren bude razmjerno ravan i dobro dreniran. Idealan položaj je sjever-jug zbog bolje osvijetljenosti.
Izbor tunela
Uobičajene dimenzije tunela: širina između 4,5 i 9 m, dužina između 18 i 28 m, te visina između 2,5 i 4,5 m. Duži tuneli obično nemaju dobru ventilaciju, dok su širi tuneli obično i niži.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSuzbijanje korova na livadama i pašnjacima
Sljedeći članakRiga – sjetva u priobalju cijelu godinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.