Ribiz ili ribizl (Ribes sp.) je kao voćna vrsta poznata od davnina. Pripada rodu višegodišnjih grmolikih biljaka. Uzgoj ribizla je raširen u umjerenim klimatskim područjima širom svijeta pa se tako uzgaja i u Hrvatskoj, posebice u kontinentalnom dijelu, a osim toga poznat je i po svojoj otpornosti na hladnoću, što ga čini popularnim izborom za uzgoj u hladnijim klimatskim područjima.
Ribizl se prema boji ploda dijeli na crveni, bijeli i crni ribizl, a najviše se uzgaja crveni ribizl. Vrlo je prilagodljiv i može uspjeti u različitim klimatskim uvjetima.
Popularan za uzgoj
S obzirom na raznolikost vrsta i sorti, kao i na njegovu široku primjenu u kulinarstvu i prehrambenoj industriji, ribizl ostaje popularan izbor za uzgoj u vrtovima i komercijalnim nasadima diljem svijeta.
Ribizl je također poznat po svojim zdravstvenim koristima. Plodovi ribizla su izvrstan izvor vitamina C, koji je važan za jačanje imunološkog sustava, poticanje zdravlja kože i ublažavanje upala. Osim toga, ribizl sadrži i druge vitamine poput vitamina K i vitamina A te minerale poput kalija, mangana i bakra. Ovi plodovi također su bogati antioksidansima poput flavonoida i antocijana, koji pomažu u zaštiti tijela od slobodnih radikala i smanjenju rizika od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa i određenih vrsta karcinoma.
Uzgoj ribizla je relativno jednostavan i izuzetno zadovoljavajuć ako se pridržavamo određenih koraka i pravila. Uvjeti podneblja posebice klima, tlo i reljef glavni su faktori koji utječu na dugovječnost, rodnost, kvalitetu plodova i rentabilnost uzgoja.
Lokacija nasada ribizla
Ribizl preferira sunčana ili blago zasjenjena područja s dobro dreniranim tlima. Tlo treba biti bogato humusom i blago kiselkasto (pH vrijednost oko 6 do 6,5). Svakako bi trebalo birati područje u kojem nema jakih vjetrova.
Priprema tla za ribizl
S obzirom da ribizl u nasadu ostaje 15 i više godina, a i dosta se gusto sadi, potrebno je kvalitetno izvesti pripremu tla za sadnju. To uključuje uklanjanje korova, ravnanje terena (ako je to potrebno), dodavanje komposta ili druge organske tvari kako bi se poboljšala plodnost i struktura tla.
Sadnja ribizla
Ribizl se obično sadi u jesen ili rano proljeće, dok je grm u mirovanju. Preporučuje se jesenska sadnja jer on vrlo rano kreće s vegetacijom. Sadnice treba posaditi na razmaku od otprilike 1 do 1,5 metara kako bi imale dovoljno prostora za rast i razvoj. Saditi na 5 cm dublje nego je sadnica bila zasađena u rasadniku.
Navodnjavanje ribizla
Ribizli, kao i ostale bobičaste voće vrste trebaju redovito navodnjavanje, pogotovo tijekom sušnih razdoblja ili tijekom razdoblja cvatnje i sazrijevanja plodova. Pazite da tlo uvijek bude vlažno, ali ne previše vlažno, jer previše vlage može uzrokovati truljenje korijena.
Gnojidba ribizla
Redovita gnojidba može poboljšati rast i razvoj ribizla. Koristite gnojiva bogata dušikom, fosforom i kalijem. Stajski gnoj i osnovno NPK gnojivo unose se u tlo u jesen, prilikom jesenske obrade tla. U proljeće je potrebno unijeti NPK startno gnojivo i UREU, a prilikom ljetne obrade unosi se KAN.
Sustavi održavanja tla
Tlo se može održavati na više načina: sustavom stalne obrade tla, malčiranjem, zatravljivanjem, herbicidima i kombiniranim sustavima. Danas se u suvremenim proizvodnim nasadima najčešće primjenjuje sustav malčiranja u redu i zatravnjivanje međurednog prostora, a također i korištenje herbicida. Ima plitki korijen, pa ne podnosi duboku i čestu obradu u zoni korijena.
Rezidba i uzgojni oblici ribizla
Redovita rezidba je važna za održavanje zdravog i produktivnog ribizla. Uklanjajte stare i oštećene grane kako biste potaknuli rast novih i poboljšali cirkulaciju zraka unutar grma. Grm treba biti što jači i imati što više jednogodišnjih izbojaka, ali treba paziti da širina i oblik omogućuju nesmetano korištenje mehanizacije. Prilikom sadnje sve grane skraćuju se do zemlje. Druge i treće godine potrebno je prorijediti grm, ako je grm pregust. Od četvrte godine postupno se režu grane starije od tri godine i na taj način pomlađujemo grm. Uzgojni oblici koji se najčešće koriste su sustav žive ograde, špalir i grm. Živa ograda je sustav uzgoja koji se najčešće koristi u intenzivnim nasadima jer on najbolje iskorištava površinu. Špalir je plošni uzgojni oblik koji se također koristi za gušću sadnju, ali zahtijeva armaturu što znatno poskupljuje samu investiciju podizanja nasada. Grmovi se mogu saditi u kvadratni i pravokutni oblik te se oba uzgojna oblika preporučuju za uzgoj kod hobista (okućnice i vrtovi).
Zaštita ribizla od štetočina i bolesti
Ribizl može biti osjetljiv na neke štetočine poput lisnih uši, grinja i gusjenica, kao i na neke bolesti poput pepelnice i antraknoze. Redovito pregledavajte biljke i primijenite odgovarajuće mjere zaštite ako primijetite znakove štetnika ili bolesti.
