Osim suvremenih plantažnih voćnih nasada čije urode vlasnici plasiraju na tržište, u našoj zemlji razlikujemo još starije nasade autohtonih voćnih vrsti (travnjački voćnjaci s visokim stablašicama), zatim školske voćnjake, te manje rastresite (mješovite) voćnjake koje vlasnici uzgajaju uz okućnice ili vikendice radi vlastitih potreba. Među voćnim vrstama postoje značajne razlike prema osjetljivosti na zarazu uzročnicima bolesti i napadu štetnika. Puno više znanja iz biljnog zdravstva zahtijeva uzgoj jabučastog i koštičavog voćnih vrsta u odnosu na bobičasto (jagodasto) i lupinasto (orašasto) voće.
Način uzgoja voćnih vrsta značajno utječe na provedbene mjere biljnog zdravstva. Tradicionalan uzgoj visokih stablašica autohtonih ili starih sorti na travnjacima koji se koriste za stočnu hranu (košnjom ili napasivanjem) ne zahtijeva mnogo mjera zaštite. Tijekom rezidbe valja ukloniti oštećene ili suhe grane, maknuti mumificirane plodove, obaviti “bijeljenje voćaka” krajem jeseni i moguće zaštititi takve nasade krajem zime kombinacijom bakra i mineralnog (parafinskog) ulja. Prilikom uzgoja manjih i mješovitih voćnjaka uz okućnice ili vikendice za vlastite potrebe domaćinstva mjere zaštite poduzimamo samo protiv uzročnika bolesti i štetnika koji mogu uzrokovati negativne fiziološke promjene od koji voćne vrste tijekom nekoliko sezona prijevremeno propadaju.
Najvažnije skupine uzročnika bolesti u manjim i mješovitim voćnjacima
Iznadprosječno vlažna (kišovita) proljeća pogoduju jačim primarnim zarazama najčešćim uzročnicima bolesti u voćarstvu: npr. lisnih pjegavosti (krastavosti) (npr. Venturia, Blumeriella, Gnomonia), plijesni ili gnjiloći plodova (npr. Monilinia, Botrytis) i hrđama (npr. Tranzschelia, Cronartium, Kuehneola, Phragmidium), dok su sparna i topla razdoblja optimalna razvoju pepelnica (npr. Podosphaera, Phyllactinia, Microsphaera). Pojava i razvoj navedenih uzročnika bolesti nije svake godine jednakog intenziteta, a učestale kiše tijekom travnja, svibnja i lipnja sigurno će uzrokovati prijevremeni gubitak lišća (defolijacija), što često vidimo u drugom dijelu vegetacije (vidi Sliku 3, primjer kod jabuke).
Uz njih, u manjim je voćnjacima vrlo je česta pojava polifagnih bolesti (napadaju više voćnih vrsta), npr. šupljikavost lišća koštičavog voća (Stigmina carpophilla) (breskva, marelica, trešnja, višnja, šljiva i bajam), te uzročnika paleža cvijeta, izboja i trulež ploda (Monilinia laxa) (bajam, marelica, trešnja, višnja, nektarina, breskva, šljiva, lijeska, jabuka, kruška). Većina spomenutih uzročnika bolesti u voćarstvu ima “multiciklički” razvoj: veći broj primarnih i sekundarnih zaraza. Izuzetak su uzročnici kovrčavosti lišća (Taphrina), a najpoznatija je kovrčavost lišća bresaka i nektarina (vidi Sliku 2), koja krajem zime i početkom proljeća primarnim zarazama napada samo pupove u otvaranju, a simptome naknadno u drugoj polovici travnja i početkom svibnja vidimo na lišću.
Osim uzročnika bolesti, u svakom voćnom nasadu gotovo svake sezone pronalazimo lisne uši (vidi Sliku 1) i različite uzročnike “crvljivosti plodova” (vidi Sliku 5) (npr. gusjenice savijača, pagusjenice voćnih osica, ličinke kornjaša – voćnih pipa i ličinke voćnih muha ili octene mušice pjegavih krila).
Mehaničke mjere preventive
U manjim i mješovitim voćnjacima dobro je provoditi mehaničke mjere kojima uklanjamo zaražene biljne organe na kojima uzročnici bolesti uspješno prezimljuju: ujesen ili krajem zime skupiti i spaliti zaraženo lišće, tijekom zimske rezidbe ukloniti suhe grane i “mumificirane” plodove, tijekom vegetacije dobro je rezidbom uklanjati mladice inficirane pepelnicom, a koje se razvijaju iz zaraženih pupova. “Bijeljenje voćaka“ u mješovitim nasadima uz okućnice ili vikendice provodimo krajem jeseni ili početkom zime. Osnovna svrha “bijeljenja” je umanjiti zimsko zagrijavanje debla i donjeg dijela skeletnih grana. Uz dovoljno vode za žitku smjesu na 5 kg gašenog vapna dodaje se 0,5 kg sumpornog fungicida i 0,5 kg kuhinjske soli. Na taj se način smanjuju štete od zimskog i proljetnog smrzavanja kore, koju naknadno napadaju uzročnici raka debla i sušenja grana (npr. Nectria, Neonectria, Botryosphaeria, Cytospora, Valsaria i sl.).
Sredstva za zaštitu – što se smije miješati, a što ne
Za razliku od 800-tinjak sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana za profesionalnu primjenu, u našoj zemlji je u ožujku 2026. bilo registrirano 70-ak trgovačkih pripravaka za amatersku primjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Od toga je za folijarno tretiranje biljaka najviše anorganskih kemijskih spojeva (bakarni i sumporni fungicidi) (npr. Bordoška juha, Neoram, Cuprablau-Z, Chromosul, Cosavet) i mineralna (parafinska) ulja (Mineralno svjetlo ulje EC, Bijelo ulje, Ovitex EC), dok od organskih insekticida možemo istaknuti samo pripravak Mospilan u dvije formulacija (SG i SP). Od organskih fungicida za amatersku je primjenu dopušten samo Pyrus SC. Od herbicida, za suzbijanje korova dopušteni su glifosat (npr. Resolva 24H, Glyphogan SL) i pelargonična kiselina (Beloukha Garden).
Sredstva za zaštitu bilja registrirana za “amatersku primjenu”: imaju najpovoljniju eko-toksikološku ocjenu, malog su pakiranja, te se nalaze u formulaciji koja je najmanje opasna za primjenitelja.
Za suzbijanje većine gljivičnih bolesti iz skupine plamenjača, pjegavosti i plijesni, moguće je u voćnjacima s ograničenjem koristiti bakarne fungicide (bakarne pripravke ne koristiti u vegetaciji koštičavog voća, a samo do početka cvatnje ili u smanjenim količinama tijekom cvatnje jabučastog voća). Dodatno je za suzbijanje paleži cvjetnih organa i truleži (Monilinia) moguće koristiti pirimetanil (Pyrus SC). Protiv pepelnice u voćnjacima u više je navrata tijekom sezone moguće koristiti sumporne fungicide. Također, bakarni i sumporni fungicidi su dopušteni za primjenu u ekološkoj hortikulturnoj proizvodnji (možemo ih međusobno miješati)! U pravilu bakarne i sumporne fungicide ne koristimo u cvatnji hortikulturnog bilja, a također ih ne miješamo sa folijarnim (bio)gnojivima! Nije poželjno miješati bakarne fungicide sa pirimetanilom (Pyrus).
Bakarni fungicidi se krajem zime i pred početak vegetacije voćnjaka mogu miješati s mineralnim (parafinskim) uljima, čime se širi spektar učinkovitosti na prezimljujuće stadije nekih štetnika (npr. na zimska jaja lisnih uši i crvenog voćnog pauka, te na prezimljujuće oblike štitastih uši)!
Sumporne fungicide u pravilu ne miješamo s mineralnim (parafinskim) uljima. Također, bakarni i sumporni pripravci se mogu miješati s organskim sustavnim insekticidima na osnovi djelatnih tvari acetamiprid (Mospilan).
Tijekom godine je u nekoliko navrata moguće u breskvama, nektarinama, marelicama, šljivama i trešnjama koristiti i biljne (botaničke) insekticide na osnovi dalmatinskog buhača (npr. Abanto, Asset Five, Krisant, Pyregard EC). Kratke su karence, ali nisu potpuno bezopasni na prirodne neprijatelje. Imaju široki spektar učinkovitosti, pa osim lisnih uši suzbijaju i druge nametnike (npr. voćne osice, fito-fagne stjenice, cvrčke, maslinovog moljca i dr.). Nedostatak im je kontaktna učinkovitost, pa ne djeluju na štetnike koji se skrivaju (npr. slabije je djelotvorna zakašnjela primjena na lisne uši koje su sisanjem sokova već nakovrčale lišće i “skrivaju” se na naličju). Ispire ih kiša (>35 mm), a kao većina piretrina osjetljivi su na visoke temperature (brzo gube učinkovitost na ljetnim temperaturama >28°C).
U jabukama, dunjama i mušmulama dopušten je za primjenu biljni insekticid neem ekstrakt (azadiraktin) dobiven iz indijskog jorgovana (u pripravku NeemAzal-T/S). Ima manji negativan utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i životinja u odnosu na kemijske insekticide. Širokog je načina djelotvornosti na štetne kukce: djeluje odbijajuće, ometa ishranu, djeluje kao regulator razvoja i rasta, ometa odlaganje jaja, utječe na plodnost i pokretljivost kukaca. Smatra se netoksičnim za sisavce, ribe i oprašivače.
U novije se vrijeme pojavljuju na našem tržištu biološki fungicidi na osnovi Bacillus amyloliquefaciens (Serenade ASO) i Bacillus pumilus (Sonata). Pokusnim su rezultatima dobiveni vrlo dobri rezultati njihove primjene u voćarstvu. Djeluju na neke važnije skupine uzročnika bolesti (npr. plamenjače, pepelnice, plijesni, pjegavosti) samo preventivno. Prikladni su za ekološku proizvodnju. U višegodišnjim nasadima (voćnjacima) mogu biti učinkoviti samo uz kraće razmake aplikacija. Mogu se miješati s insekticidima, ali ih ne preporučujemo miješati s bakarnim pripravcima.
Tablica 1. Mogući program primjene sredstva za zaštitu bilja u manjim i mješovitim voćnjacima uz okućnice (vikendice) s naglaskom na izbor sredstva za amatersku primjenu
| Kritično razdoblje | Primjena sredstva za zaštitu bilja |
| Krajem zime – bubrenje i otvaranje pupova | Kombinacija bakarnog pripravka (npr. Neoram ili Cuprablau-Z) + mineralno/parafinsko ulje (Bijelo Ulje ili Mineralno svjetlo ulje ili Ovitex EC) ili umjesto navedene kombinacije gotova tvornička mješavina *Modro ulje EC |
| Neposredno prije cvatnje | Kombinirani organski fungicid (npr. *Signum) ili biološko sredstvo (Serenade ASO**) + botanički ili biljni insekticid (Abanto ili Asset Five ili Krisant ili Pyregard EC)! |
| Cvatnja (česte kiše) | U cvatnji voćaka ne koristiti insekticide. Samo u kišnim uvjetima moguće je primijeniti u večernjim satima pirimetanil (Pyrus SC) ili biološko sredstvo (Serenade ASO)! |
| Nakon cvatnje voćaka | Kombinirani organski fungicid (npr. *Signum) ili biološko sredstvo (Serenade ASO**) + botanički ili biljni insekticid (NeemAzal-T/S) ili acetamiprid (Mospilan)! |
| Početak razvoja plodova | Biološko sredstvo (Serenade ASO**) + botanički ili biljni insekticid (Abanto ili Asset Five ili Krisant ili Pyregard EC)! |
| Krajem jeseni – otpadanje lišća | Bakarni pripravak (npr. Neoram ili Cuprablau-Z) |
*navedena sredstva su registrirana samo kao sredstvo za profesionalnu primjenu (za kupnju je potrebna potvrda ili vjerodajnica o tečaju za sigurno rukovanje i primjenu sredstva za zaštitu bilja)! **umjesto biološkog fungicida na osnovi Bacillus amyloliquefaciens (Serenade ASO) moguće je koristiti mikrobiološke stimulatore na osnovi Bacillus subtilis (npr. u pripravcima Ekstrasol, BioLife i slično)!
Slike 1, 2, 3, 4 i 5: Gotovo da nema biljne vrste koju ne napadaju lisne uši, pa posjednici manjih voćnjaka uz okućnice (vikendice) često traže upute kako suzbijati ove neželjene kukce. Netipične promjene na lišću breskve uzrokovane napadom lisne uši (slika 1) i “slične” promjene od uzročnika kovrčavosti (Taphrina – slika 2). Uzročnici pjegavosti (krastavosti) lišća i plodova, predstavljaju uz plijesni ili truleži, pepelnice i hrđe važniju skupinu bolesti nadzemnih organa voća.
Na slikama 3 i 4 je najčešća bolest na jabukama i kruškama, koje tijekom kišnog proljeća i sparnog ljeta na netretiranim stablima uzrokuju prijevremeno otpadanje lišća već u prvoj polovici rujna (na jabukama – slika 3 i zaraza na plodovima – slika 4). Gotovo da nema voćne vrste koju ne napada neka vrsta “crvljivosti” plodova (npr. gusjenice savijača, pagusjenice voćnih osica, ličinke kornjaša – voćnih pipa i ličinke voćnih muha ili octene mušice pjegavih krila). Uzročnici “crvljivosti” plodova su tehnološki štetnici koji ne uzrokuju propadanje (sušenje) voćaka, pa do određene mjere mogu biti podnošljivi. Uz okućnice njihov kritični prag je manje naglašen, jer se “crvljivi” plodovi (slika 5) mogu očistiti i koristiti u preradi (npr. za kompot, pekmez i slično). Snimio M.Šubić
 ne zahtijeva mnogo mjera zaštite.){kind=link}