MONGOLSKA TREŠNJA

""Program oplemenjivanja mongolske trešnje trajao je dugo, križanjem mongolskih i patagonijskih trešanja, a ključ su bili ujednačeni klimatski uvjeti, budući da u tim područjima biljke rastu većinom u grmovima, nisu stabla kako je uobičajeno. Radi se o patuljastom grmu koji obilato rodi. Plodovi imaju tamno crveno meso i tamno crveni sok. Ove nove trešnje su vrlo obećavajuće u konzumaciji kao svježe voće, kao i u industriji /preradi. Uzgoj u obliku patuljastog grma ima brojne prednosti
• otpornost na zimu i otpornost na sušu
• maksimalan rast samo do 4 m iako mikro i makro klima može u povoljnijem okruženju bolje utjecati na rast, dok orezivanjem grm može ostati u željenoj visini. Time omogućuje mehaničku berbu, ali i lakšu ručnu berbu
• danas se trešnja ne uzgaja na svojem korijenu, već sorte moraju biti cijepljena na druge podloge. Stoga su današnje trešnje sklone brojnim teškoćama u uzgoju, npr. događa se ozbiljan problem ako se oguli mjesto cijepljenja – pa rast nastavi podloga umjesto sorte koja je posađena. Mongolske trešnje i dalje rastu, kao ista biljka, jer izbojci idu iz vlastitog korijena.
Nema značajnijih štetnika i bolesti, pa se najčešće uzgaja organski ili drastično smanjenom upotrebom kemikalija. Plod je tamno crvene boje i posebno su naglašena zdravstvena svojstva tamnog voća gdje se povezuje crvena boja s visokom razinom antioksidanta. “Brix” ili slatkoća kod mongolske trešnje je iznimno visoka. Kod klasične trešnje obično je u rasponu od 11 do 16, dok kod mongolske trešnje doseže i više od 20 Brix-a.

Berba i čuvanje

Dozrijeva od kraja srpnja do kraja kolovoza, kada uglavnom obične trešnje nema na tržištu. Plod može u fiziološkoj zrelosti ostati duže na stablu, što plodovima dopušta da dobiju tamniju boju i slađi okus. Veličina plodova kreće se od 2-4 cm s bojom koja varira od svijetlo crvene do crne. Kod berbe je poželjna berba s peteljkama, tako se može čuvati duže. Trešnje mogu biti pohranjene neoprane, labavo prekrivene plastičnom folijom od 3 do 7 dana. Mekši plodovi/zreliji imaju kraće razdoblje skladištenja. Važno je napomenuti nutritivna svojstva trešnje ; vrlo niska razina zasićenih masnoća, kolesterola i natrija. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, bakara i mangana, te vitamina A i vitamina C. Plodovi trešnje sadrže veliku količinu moćnog antioksidanta, antocijanina, koji može pomoći ublažiti upale, te smanjiti tegobe kod artritisa i gihta.

MONGOLSKA BOROVNICA

""Mongolska borovnica ima zaobljeni grmoliki oblik i vrlo je varijabilna vrsta, jer može stvoriti grm ili drvce od 30 cm do 6 m visine. Plodovi – okrugli , obično tamno plavi ili ljubičasto-crni – prosječne težine od 0,5-0,7 g, promjera od 10-15 mm (18 mm). Dozrijeva od sredine do kraja lipnja, a plodovi mogu ostati na grmu do zime. Plodovi su vrlo sočni, slatki i ukusni. Karakterizira ih visok sadržaj fenola, flavanoida, anticijanina, minerala i vitaminima iz skupine A, B, C i E. Mongolske borovnice su bogatije mineralima i imaju bolja nutritivna svojstva nego daleko poznata američka borovnica. Na primjer 100 g smrznutih mongolskih borovnica ima približno 7 puta više kalcija i željeza od američke borovnice, a čak 4 puta više kalija i proteina. Zahtjevi za uzgoj Biljke toleriraju širok raspon pH (pH). / optimalno 6-7,5 pH/, te različite strukture tla, stoga je izdržljiva i trajna, jer se na plantažama očekuje rast i nakon 30 godina. Biljke počinju roditi nakon sadnje nakon 3-4 godine, a punu rodnost navrše nakon 6-8 godina i tada se očekuje prinos od 8-10 t/hektar ili 7,5 kg bobica/ biljka. Biljke su samooplodne, plodovi dozrijevaju u grozdovima 45-60 dana od cvjetanja , odnosno krajem lipnja, početkom srpnja-prije ribiza i borovnica. Bolje uspijevaju u djelomičnom hladu ili punoj sjeni, što omogućuje veću vlažnost tla. Mongolska borovnica otporna je na mraz – izbojci i cvjetni pupovi tijekom mirovanja mogu izdržati do -50 ° C – ali cvjetovi ipak mogu biti oštećeni kasnim proljetnim mrazem. Biljke traže vrlo kratko razdoblje apsolutnog odmora – 400-600 sati i to samo na 0-7°C. Na njima nije zabilježen nikakav napad bolesti ili napad štetnika Plantažni uzgoj koji koriste kanadski proizvođači i sugerira struka, preporučuje razmak sadnje 1m x 4,5 m, 1m x 4,75 m, 1m x 6,2m, 1.25 x 4,5 m ili 1,25 m x 4,75 m – dakle od 2200 – 1760 kom/ha.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakImamo li strategiju hrvatske poljoprivrede?
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.