Svatko tko ima i najmanji vrt, obično želi da se u njemu nađe i poneka ruža, bilo čajevka, polianta ili penjačica. Ovo je jesensko vrijeme najpogodnije za njihovu sadnju, a može potrajati sve do prvih jesenskih mrazeva.

Prije sadnje potrebno je odrediti najpovoljnije mjesto u vrtu, jer ruže vole sunce, a tlo mora biti svježe i odmoreno. Pri izboru mjesta treba voditi raču-na o podzemnim vodama, koje mogu prouzročiti gnjiljenje korijena. Tlo za sadnju treba biti duboko obrađeno, čak do 60 cm, dobro prorahljeno i usitnjeno.

Kad uzmemo u obzir uvjete staništa i bujnost sadnica, ruže sadimo na razmak 35 – 40 cm, a mogu se saditi i na razmak do 70 cm. To se odnosi na čajevke. Penjačice i grmolike ruže sadimo na razmak 1 – 2 m. Jama treba biti dimenzija 50 x 50 x 60 cm, odnosno tako velika da se korijenje može pravilno i jednolično rasporediti. Nakon zatrpavanja sadnice zemlju treba dobro priti-snuti, zaliti i zagrnuti zemljom 10 – 20 cm iznad mjesta cijepljenja, što služi kao zaštita od niskih temperatura.
Zemlju za ruže treba dobro pognojiti. Najbolji je zreo, rahli stajski gnoj, ali su dobra i sva ostala humusna i organska gnojiva. Mineralna gnojiva rabimo tek dvije godine nakon sadnje.

Kako bi sadnja bila što uspješnija, na sadnici moramo provesti neke zahvate rezom. Korijen je potrebno prikratiti za oko 2,5 cm, a pritom moramo paziti da ne odrežemo ili oštetimo sitno vlaknasto korijenje. Kod jesenske sadnje ne režemo izboje, no, ako su predugi, malo ih skraćujemo. Duži izboji ostavljaju se kako se u slučaju oštrije zime sadnice ne bi smrzle. Ako posadite ruže držeći se ovih uputa, uspjeh neće izostati. Već iduće godine vaše će ruže obilno cvjetati.

 width= width= width= width= width=

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPitomi kesten iz sjemena
Sljedeći članakMelioracije prirodnih travnjaka
Avatar
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.