Vrt biljkama pruža različite uvjete za rast. Osim temperature, opskrbe vodom te kvalitete tla iznimno su važni položaj i količina svjetlosti (osunčanosti). Vrt na suncu nije dobar za sve biljke jer ne trebaju sve jednaku količinu sunca. Neke dobro uspijevaju u sjeni, dok druge za rast te razvoj cvjetova i plodova trebaju mnogo sunca.
U vrtu može biti raznih kombinacija osunčanosti: od jakoga sunca, manje ili veće zasjenjenosti pa do duboke sjene. Kako bi biljke bez većih intervencija dobro uspijevale, trebamo ih saditi prema preporučenim uvjetima. Sunčana mjesta u vrtu su tijekom dana posve osunčana šest i više sati. Određena mjesta u vrtu mogu biti gotovo čitavi dan posve osunčana, bez gotovo imalo hladovine i iznimno su vruća.
Velik problem su i duža sušna razdoblja koja posljednjih godina nisu rijetkost. Takvi uvjeti su nekim vrstama biljaka iznimno neugodni, otežana je opskrba vodom i hranivima pa zbog toga neće dobro uspijevati, a na kraju mogu i odumrijeti. Na sreću, ta se staništa u mnogo slučajeva mogu preurediti da ne budu toliko vruća. Ako ipak po tom pitanju ništa ne možemo učiniti, uvijek postoje neke vrste biljaka koje mogu dobro uspijevati na jakome suncu. Dobar odabir vrsta može nam olakšati vrtlarenje jer nećemo toliko morati brinuti o zalijevanju.
Utjecaj položaja i mikroklime vrta
Sva osunčana mjesta nisu ista. Moramo imati na umu da će u udolinama i na ravnome terenu tlo biti vlažnije, a može biti i dosta jutarnje rose. Na padinama se tlo brže ocjeđuje i može biti vrlo suho. Na mjestima s dubljim, vlažnim i humusnim tlom biljke lakše odolijevati vrućini nego na plitkim, suhim i siromašnim tlima. Stoga ćemo prije sadnje biljaka možda trebati poboljšati tlo. U vrtu često imamo razne nežive elemente (kuća, garaža, zid, pergola, kamenje, klupa…) kao i veće biljke (drveće, živice, grmovi, veće trajnice…) koji više ili manje utječu na mikroklimu neposrednoga okoliša. Tako mjesto u njihovoj blizini ipak može dobiti malo sjene te ponešto više vlage. Upravo ondje možemo imati biljke koje vole sunce, ali im je potrebno više vode. Ako je na određenome mjestu sunce iznimno jako nepovoljnu situaciju možemo ublažiti spomenutim elementima.
Korisno je da tijekom čitavoga dana (osobito ljeti) promatramo stanište i kretanje sunca. Tako primjerice zid može stvarati sjenu, ali i ne mora. Ako se zid nalazi na sjevernoj strani nasada, neće stvarati sjenu. U tom slučaju će se zagrijavati i biljkama će biti još toplije. S druge strane, zid na južnoj strani stvara sjenu jer se sunce nalazi iza zida. Duljina trajanja sjene ovisi o točnome položaju zida i njegovoj visini. Isto se odnosi i na sve ostale elemente. Trebamo li brzo intervenirati, možemo postaviti neko sjenilo, suncobran ili tendu.
Malčiranje – pomoć kod vrućine i suše
Ako se tlo iznimno brzo isušuje, svim vrstama biljaka može pomoći malčiranje. Time ćemo smanjiti razvoj korova i stvaranje pokorice na tlu, tlo i korijenje biljaka manje će se zagrijavati, a smanjit će se gubici vode. Usto, tlo oko biljaka nećemo trebati okopavati, a na zakošenim terenima malčiranjem možemo smanjiti eroziju tla. Biljke najčešće malčiramo sijenom, slamom ili lišćem, a za ukrasne gredice možemo upotrijebiti koru drveća. Nemamo li nište od toga pri ruci a nastupi jako vruće i suho razdoblje, kao prva pomoć poslužit će novinski papir ili karton.
Biljke za sunce
Na sunčanim će mjestima uspijevati voće, povrće i začinsko bilje te većina drveća, grmova, ruža i sezonskoga cvijeća. Ipak, postoje biljke kojima je potrebna veća ili manja zasjenjenost i njima nikako neće odgovarati jako sunce. Iako je gotovo nemoguće nabrojati sve biljke koje dobro uspijevaju na suncu, ovdje ćemo navesti neke pouzdane vrste za jako sunce. Osim biljaka za jakih vrućina trebat ćemo zalijevati i travnjak.
Povrće
Povrtnjak treba biti na posve osunčanome dijelu vrta. Moramo se pobrinuti da imamo kvalitetno tlo bogato organskom tvari i dovoljno vlage. Svakako se preporučuje malčiranje. Povrće nema dubok korijen, pa je jasno da ćemo ga trebati redovito zalijevati – za jakih vrućina svakodnevno.
Visoke i srednje visoke trajnice
Prikladne vrste su perunika (Iris germanica), božur (Paeonia officinalis), graničica (Hemerocalis fulva), djevojačko oko (Coreopsis grandiflora), zečje uši (Stachys byzantina), ruska kadulja(Perovskia atriplicifolia), sitnocvjetne krizanteme (Chrysanthemum sp.), ivančice (Leucanthemum sp.), tritoma (Kniphofia uvaria), razne vrste i kultivari pupavica (Rudbeckia sp.), zvjezdana (Aster sp.) i stolisnika (Achillea milefolium)… Vrlo je otporan veliki žednjak (Sedum spectabile), sukulentnih listova. Za sušnih razdoblja trajnice trebamo zalijevati kako bi bile lijepe i bujne. Osobito trebamo pripaziti na vrste kao što su vučjak (Lupinus polihylus), srdašce (Dicentra spectabilis) i plamenac (Phlox paniculata).
Ukrasne trave
Većina trava voli vruća i suha staništa, a kod uređenja takvih mjesta možemo birati među mnogim ukrasnim vrstama rodova Briza, Carex, Chasmantium, Elymus, Mischantus, Pennisetum… Pampas trava (Cortaderia selloana) izraste u golemu biljku, no zimi je trebamo zaštititi od smrzavanja.
Niske, jastučaste trajnice
Ove su trajnice izvrsne za sadnju u kamenjare i posude te za ispunjavanje praznina na gredicama: gušarka (Arabis sp.), jastučac (Aubrieta deltoidea), jastučasti plamenac (Phlox subulata), klinčić (Dianthus sp.), rožac (Cerastium tomentosum), sniježak (Iberis sempervirens) i tarica (Alyssum saxatile). Lijepo se šire i prekrivaju tlo. Više pozornosti i eventualno češće zalijevanje trebat će kamenika (Saxifraga aizoon) i babosvilka (Armeria maritima). Osobito su otporne vrste sukulentnih listova: čuvarkuća (Sempervivum tectoum), žednjak (Sedum acre) i levisija (Lewisia cotyledon).
Jednogodišnje cvijeće možemo saditi na gredice ili u posude. Na raspolaganju nam stoje mnoge vrste: kadifica (Tagetes sp.), karanfil (Dianthus caryophyllus), neven (Calendula officinalis), stajaća pelargonija (Pelargonium zonale), afrička ivančica (Osteospermum sp.) i verbena (Verbena hybrida). Osobito su otporne gazanija (Gazania rigens), prkos (Portulaca grandiflora) i vinka (Catharanthus roseus).
Vrste kao što su begonija (Begonia semperflorens), petunija (Petunia grandiflora), rušeljka (Lobularia maritima), vatrena kadulja (Salvia splendens) i mirisna kunica (Ageratum houstonianum) ipak ne bismo trebali saditi na najjače sunce i ondje gdje se tlo jako isušuje. Trebamo pripaziti da se ne isuše. Biljke viseća rasta uglavnom sadimo u posude: bidens (Bidens ferulifolia), milijun zvončića (Calibrachoa hybrida), plektrantus ili „tamjan“ (Plectrantus coleoides ‘Marginatus’), sanvitalija (Sanvitalia procumbens), surfinija (Petunia hybrida), pelargonija (Pelargonium sp.), viseće smilje (Helichrysum petiolare) i viseći prkos (Portulaca umbraticola). Sve ove vrste biljaka trebamo redovito zalijevati (biljke u posudama svakodnevno). Njih ćemo trebati prihranjivati i dva puta tjedno.
Dvogodišnje cvatuće bilje
Dvogodišnje cavtuće bilje pogodno je za sadnju na gredice te u posude. S njim obično nema problema jer raste od jeseni do konca idućega proljeća kad ionako nema velikih vrućina. Prikladne vrste su maćuhica (Viola x wittrockiana), šeboj (Cheiranthus cheuri) i turski karanfil (Dianthus barbatus).
Od gomoljastih i lukovičastih biljaka jače sunce dobro podnose kana (Canna indica), ljiljan (Lilium sp.), dalija (Dahlia sp.) i gladiola (Gladiolus sp.). Presličica (Muscari sp.), tulipan (Tulipa sp.), šafran (Crocus sp.) i zumbul (Hyacinthus orientalis) cvatu u proljeće, pa neće imati većih problema s vrućinama.
Začinsko i ljekovito bilje
Većina ovih vrsta po pitanju tla nije zahtjevna i voli sunce. Uz mnogo sunca, ove biljke su intenzivnije arome i sadrže više djelatnih tvari. Uzgajamo ih u posudama i na gredicama – zasebno ili u mješovitim nasadima s ukrasnim biljkama ili povrćem. Možemo posaditi mnogobrojne vrste kao što su ružmarin, bosiljak, lavanda, kadulja, origano, mažuran, metvica…
Kaktusi i sukulenti
Zbog osjetljivosti na hladnoću ove vrste biljaka uglavnom uzgajamo kao sobno bilje. Kako vole toplinu i sunce, ljeti će dobro uspijevati na otvorenome pa ih u posudama možemo smjestiti na najizloženija mjesta u vrtu. Tako možemo načiniti gredicu od samo ovih vrsta ili pojedine posude dodajemo na postojeće gredice. Iako su ove biljke vrlo otporne, ne zaboravimo na zalijevanje. One ljeti vole više vode nego u hladnim mjesecima, a vlagu pojačano gube i manje je imaju na raspolaganju jer rastu u posudama. Prije prvih mrazeva spremamo ih u kuću.
