Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinove loze provodimo početkom vegetacije od razvojnog stadija vunastog pupa, prvenstveno protiv štetnih grinja, štetnih gusjenica i uzročnika crne pjegavosti. Uzročnik crne pjegavosti – gljivica Phomopsis viticola je u Hrvatskoj determiniran tek 1973. godine, a nakon sve manje potrošnje bakra i sumpora ova bolest postaje sve veći problem. Smatramo da je uz sivu plijesan (Botrytis cinerea) tipična bolest “visokog standarda” ili suvremenog načina uzgoja vinove loze. Intenzivno širenje crne pjegavosti u hrvatskim vinogorjima
započinje 1970-ih godina, a danas je prisutna u većoj ili manjoj mjeri svugdje.
Uzročnik propadanja trsja
Posljednjih dvadesetak godina intenzivno se proučavaju uzročnici iznenadnog venuća, sušenja i propadanja trsja u mnogim vinorodnim područjima diljem svijeta. Gljivica Phomopsis detektirana je kao jedan od važnijih uzročnika. Suvremeni sortiment i klonovi loze s maksimalnim opterećenjem i smanjenom uporabom visokih doza bakrenih fungicida bili su okrivljeni kao primarni povod širenja fomopsisa prije tridesetak godina. Danas znamo da su vrlo osjetljive sorte loze na crnu pjegavost rizvanac, graševina, traminac, frankovka, moslavac ili šipon, rajnski rizling, afus-ali i dr. Zatravljivanje i malčiranje razmaka između redova, uz ostavljanje i usitnjavanje biljnih ostataka nakon zimske rezidbe u nasadu, razlog su vrlo jakog i desetljetnog jačanja prezimljujućeg ne samo fomopsisa već i drugih bolesti (npr. pepelnice, sive plijesni). Uvođenjem suvremenih uređaja za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja smanjenom potrošnjom škropiva po jedinici površine dobivena je bolja produktivnost i pokrivenost lisne površine, ali je takvim pristupom upitan uspjeh suzbijanja štetočinja u početku vegetacije vinograda (pri suzbijanju fomopsisa je potrebno “natopiti” relativno malu zaštitnu površinu škropivom).
Pojava i razvoj bolesti
Tijekom zime i ranog proljeća na prošlogodišnjim se rodnim elementima loze (lucnjevima i reznicima) primjećuje izbjeljivanje kore i formiranje sitnih točkica crne boje (plodišta bolesti ili piknidi). Početkom vegetacije vinograda, iz opisanih crnih točkica se oslobađaju piknospore na osjetljivo zeleno tkivo, te su uz dovoljno vlage moguće primarne zaraze.
Izbor sredstava za zaštitu
Pri izboru sredstva za zaštitu loze protiv crne pjegavosti prednost dati površinskim organskim fungicidima: Dithane DG Neotec, Antracol 70 WP, Polyram DF, Folpan WDG, Shavit-F, Captan 50 WP ili drugim površinskim djelatnim tvarima u preparatima, npr. Delan 700 WDG, Daconil 720 SC.
Također su na fomopsis djelotvorni noviji i na kišu postojaniji strobilurini npr. Quadris SC, Universalis SC, Stroby DF, Éclair WG, Cabrio Top DF. Korisno je u prvim mjerama zaštite upotrijebiti i neki od sumpornih pripravaka (npr. Chromosul, Kalinosul, Kossan, Kumulus, Cosavet WG, Sumpor SC i sl.), jer smanjuju klijavost piknospora crne pjegavosti, a također negativno
utječu na brojnost neželjenih grinja.
U vrijeme zimske rezidbe crna pjegavost se vrlo lako prepoznaje na zaraženoj rozgvi. Vanjski dio kore (liko) tijekom ili krajem zime “izbjeljuje” (ispod kore ulazi zrak), a do samog početka vegetacije na površini takve bijele kore se pojavljuju crne točkice (piknidi), koji vrhom izbijaju iz površinskog dijela kore.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
