I u 2026. očekuju nas velike teškoće u zaštiti bilja od bolesti, štetnika i korova

Tradicionalno, u Opatiji se u veljači održava naš najznačajniji stručni skup koji okuplja velik broj stručnjaka biljne zaštite. Uoči 68. Savjetovanja biljne zaštite koje će se održati od 3. do 6. veljače u hotelu Ambasador u Opatiji, razgovarali smo s predsjednicom Hrvatskog društva biljne zaštite, prof. dr. sc. Jasminkom Igrc Barčić.

Iza nas je još jedna godina u kojoj su poljoprivrednici imali mnogo izazova u zaštiti svojih kultura. Koje štetnike i bolesti biste istaknuli koji su zadavali najviše teškoća u prethodnoj, a mogli bi biti problem i u 2026. godini? 

Zaštita bilja nikada nije bila statična, uvijek se događaju promjene koje se očituju ili u pojavi novih bolesti, štetnika i korova, ili u promjeni intenziteta pojave i napada ili u pojavi i štetama na posve drugim kulturama itd. Na to utječu brojni čimbenici, poglavito promjena klimatskih uvjeta i svega onog što se mijenja u prirodi, ali i zakonodavne odluke tj donošenje novih zakona, pravilnika i propisa koji uglavnom ili nešto striktno određuju u kompletnoj proizvodnji, pa tako i u zaštiti bilja, ili nešto zabranjuju što se uglavnom odnosi na primjenu sredstava za zaštiti bilja.

Osvrćući se na proteklu godinu, mogu navesti samo neke od glavnih problema: to su porast pojave i brojnosti stjenica na brojnim kulturama, porast pojave lisnih i štitastih uši, porast brojnosti štetnih grinja uz vrlo jake napade na nekim kulturama kao primjerice na soji, pojava novih štetnika i njihovo širenje na nova područja, širenje fitoplazmi uz prodor zlatne žutice na nova područja, širenje bolesti drva kod koštičavog voća i vinove loze, porast pojave bakterijskih bolesti na voćarskim i povrtlarskim kulturama, pojava rezistentnosti na primjenu nekih herbicida, manji učinci zemljišnih herbicida zbog rasporeda oborina itd. Sve navedeno i još podosta toga bit će problemi i u 2026. godini.

Dodala bih svakako da nas u 2026. godini očekuju veliki problemi zbog nedostatka znanja i iskustva u primjeni bioloških i alternativnih sredstava za zaštitu bilja, biostimulatora, mogućnosti njihovog korištenja u hibridnim programima zaštite, nedostatak zakonskog okvira za razvoj tretiranja dronovima iz zraka, nedostatak sustavnog praćenja rezistentnosti štetnika, bolesti i korova i još mnogo toga.

Najavili ste da će program na ovogodišnjem Savjetovanju biljne zaštite biti drugačiji od prethodnih. Koje su to novosti?

Pratite nas već dugi niz godina i zato znate da program neprestano mijenjamo i prilagođavamo situaciji koja je najaktualnija u ovom trenutku u zaštiti bilja. Cilj nam je svake godine ukazati na najvažnije, aktualne probleme i pokušati proizvođačima pružiti smjernice i rješenja kako se s time nositi i kako najbolje zaštititi svoju proizvodnju. Već prije nekoliko godina odustali smo od klasičnih sekcija primjerice Zaštita od štetnika, pa Zaštita od bolesti itd. Prešli smo na manje ciljane sekcije koje obrađuju trenutno goruće probleme kao što su oni koje sam navela u vašem prethodnom pitanju. Složili smo listu problema u zaštiti bilja i sada sukladno toj listi u naš program unosimo male sekcije koje obrađuju određenu tematiku. Uvodimo sve više okruglih stolova i panel rasprava u našem programu.

Svi prijavljeni i prihvaćeni radovi bit će prezentirani u sekcijama s oralnim predavanjima, okruglim stolovima i poster sekciji.

Na Savjetovanju se uvijek najzanimljivije rasprave vode na okruglim stolovima kojih ove godine ima pet. Koje su teme odnosno nazivi okruglih stolova i zašto su odabrane baš te teme?

Ove godine imamo više nego ikad, čak 5 okruglih stolova. Teme okruglih stolova odabrane su u suglasju sa strukom, proizvođačima i ljudima koji rade u zakonodavstvu. Odlučili smo da su to ove godine sljedeće teme:

1. Problemi stjenica u voćarstvu i povrćarstvu i mogućnosti suzbijanja
2. Rezistentnost na herbicide – prijetnja ratarskoj proizvodnji i mogući odgovori
3. Gumoza (fitoplazma) šećerne repe – novi rizik u proizvodnji i pristupu suzbijanja
4. Potrebe, zahtjevi i odobrenje sradstava za zaštitu bilja za male kulture i namjene
5. Šume u zaštićenim i Natura 2000 područjima – mogućnosti i izazovi

Sudionici okruglih stolova su iz redova znanstvenika, stručnjaka i uvijek jedan od proizvođača. Postavit ćemo problem i kroz pitanja i odgovore pokušati iznaći preporuke i moguća rješenja. Očekujemo interesantne rasprave i nadamo se zaključcima koji će pomoći u rješenju tih problema.

Na Savjetovanju se uvijek prate i novosti u domaćem i europskom zakonodavstvu vezano uz zaštitu bilja. Budući da se posljednjih godina uglavnom ukidaju djelatne tvari, a taj trend se nastavlja, koliko naši poljoprivrednici mogu danas, ali i u budućnosti zaštititi svoje usjeve?

Trend ukidanja sredstava za zaštitu bilja u Europskoj uniji se nastavlja, bilo to po našem stručnom mišljenju opravdano ili potpuno neopravdano. Mislim da se moramo boriti na svim razinama da se argumentirani stavovi znanstvenika i struke više uvažavaju kod nas pa onda da se ti stavovi brane i na najvišoj razini u Europskoj uniji. Eto primjerice glifosat koji je toliko neopravdano bio napadan sa svih strana konačno je obranjen, znači može se nešto postići samo pritisak sa svih strana mora biti jak i znanstveno i stručno utemeljen.

Neke kulture su već sada ostale bez mogućnosti zaštite jer su klasična kemijska sredstva zabranjena, a neizvjesna je budućnost djelatnih tvari kandidata za zamjenu. Bit će jako teško to je sigurno i čeka nas neizvjesno razdoblje. Bioloških i alternativnih sredstava nema dovoljno na tržištu i ne mogu pokriti sve potrebe, no još veći je problem neiskustvo i neznanje u primjeni istih.

Dronovi se u zaštiti bilja uvode sve više, no osim što i tu treba znanje, problem je nedostatak zakonskog okvira za razvoj tretiranja dronovima. Pred nama je obavezno elektroničko vođenje evidencije korištenja sredstava za zaštitu bilja za sve poljoprivrednike, a veliko je pitanje koliko su oni svi spremni za to.

Naši članovi Društva imenovani su u brojna povjerenstva pri Ministarstvu poljoprivrede gdje svojim iskustvom i znanjem pomažu pri donošenju prijedloga, pravilnika i zakona. To je pravac kojim moramo nastaviti i tako olakšati našim poljoprivrednicima savladavanje brojnih problema na koje će sigurno nailaziti gotovo svakodnevno.

Koliko sudionika očekujete na Savjetovanju i kako i gdje mogu prijaviti svoj dolazak na Savjetovanje?

Broj sudionika se prošle godine nešto smanjio i kretao se oko 400. Teška su vremena, događaju se brojne strukturne promjene u velikom broju tvrtki, kako u poljoprivredi tako i u šumarstvu, ali mi smo optimisti i prema najavama očekujemo veći broj, da se vratimo na naših 450 do 500 pa i više sudionika.

Sve obavijesti su na našoj web stranici i svi koji žele doći na Savjetovanje trebaju se prijaviti putem promo koda koji je također na našoj stranici. Tako direktno rezerviraju smještaj u hotelu koji žele, a imaju na izbor tri hotela: Ambasador, Imperial i Admiral.

Sve informacije pruža im i naša poslovna tajnica gospođa Marijana Jelić koju svi dobro znaju i svi zovu za savjete i pomoć. Nadam se da ćemo se uskoro vidjeti u Opatiji u što većem broju. Očekujemo vas s radošću, a mi ćemo nastojati našim znanjem i iskustvom pružiti potporu i odgovore koji se od nas očekuju.