Svaki biljni organizam tijekom svog životnog ciklusa, u većoj ili manjoj mjeri, biva izložen raznim čimbenicima stresa koji umanjuju njegov prirodni potencijal stvaranja prinosa.

Stres na biljkama mogu uzrokovati različiti vanjski tzv. abiotički faktori ili njegovi uzroci mogu biti drugi organizmi, kao što su patogene gljivice, štetni kukci ili korovi, i tada govorimo o biotičkom stresu. Najvažniji abiotički faktori koji mogu uzrokovati stres na biljkama su voda i temperatura. Prevelika količina vode može uzrokovati oticanje i pucanje biljnih stanica, a nedostatak vode sušenje cijele biljke. Izlaganje biljaka niskim temperaturama utječe na količinu i intenzitet apsorpcije vode i hranjivih tvari. Izlaganje visokim temperaturama nepovratno narušava strukturu proteina i uzrokuje tzv. „topljenje“ staničnih stijenki i membrana. U abiotičke stresove se ubrajaju i stresovi uzrokovani bilo viškom, bilo manjkom dodanih agrokemikalija, dakle gnojiva i pesticidi. Biotičke stresove u biljkama uzrokuju drugi organizmi kao što su patogene gljivice, štetni kukci, bakterije i korovi, koji narušavaju rast i razvoj biljaka.

Potencijal biljaka pretvara u stvarnost

Jačanje biljaka postiže se korištenjem prirodnog biostimulatora, MEGAFOLA koji je zapravo spoj najznačajnijih aminokiselina i ostalih faktora rasta, pa osim što ojačava biljni organizam, MEGAFOL pojačava fotosintetsku aktivnost, osigirava hormonalnu ravnotežu biljaka, potiče rast, razvoj i produktivnost biljaka te osigurava bolji i svježiji izgled voća i povrća.

MEGAFOL je u potpunosti proizveden od biljnih sirovina i siguran je za korisnike, tretirane kulture i okoliš. Ovaj pripravak sadrži 28% aminokiselina isključivo biljnog porijekla; jedinstvena je formulacija betaina, aminokiselina i proteina koji štite biljku od biotskih i abiotskih stresova (ekstremne temperature, suša, oštećenja od tuče). Primjenom Megafola odmah se stimuliraju metaboličke aktivnosti unutar biljke što izravno utječe na brz i uravnotežen rast i razvoj.

Višegodišnja praktična iskustva primjene Megafola u Hrvatskoj pokazala su odlično djelovanje ovog pripravka u različitim vremenskim uvjetima. Megafol je našao svoju primjenu kako u vinovoj lozi i voćarstvu, tako i u ratarskim kulturama, povrću i ukrasnom bilju.

 class=

Upute za primjenu (folijarna aplikacija):

KULTURAVRIJEME PRIMJENEDOZA
Voće, vinova loza, agrumi, maslina, jagodaSvakih 10-15 dana tijekom vegetacije2-3 l/ha
Povrće (paprika, rajčica, patlidžan, krastavci, salata….)Biljke na otvorenom Biljke u zaštićenom prostoru svakih 10-15 dana nakon presađivanja2-3 l/ha 1,5-2 l/ha
Industrijsko bilje (šećerna repa, suncokret, soja, duhan, ulj.repica)Svakih 10-15 dana, odnosno u svim slučajevima nepovoljnim za rast biljaka2-3 l/ha
Žitarice, kukuruzU slučajevima nepovoljnim za rast biljaka (suša, tuča, mraz, fitotoksičnost pesticida…)2-3 l/ha

AGROCHEM-MAKS d.o.o.

Prethodni članakPravovremeno suzbijanje štetnika odredite pomoću feromona i ostvarite potporu u Mjeri 10.1.12
Sljedeći članakOjačivači i biostimulatori u funkciji zaštite protiv nametnika u ekološkoj proizvodnji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.