Ispravnim nanošenjem pesticida ne truje se ni proizvod ni okoliš. Treba znati što treba uskladiti. Čimbenici su: biljna vrsta i sorta, stadij porasta, visina biljaka, struktura gornje površine lista, stanje ishranjenosti, utjecaj okoliša, vremenski prostor aplikacije, vrsta zaštitnog sredstva, radna brzina, vjetar, temperatura, vlažnost zraka, kapacitet prskalice i raspoloživi sati prskanja. Najčešće pogreške su izbor jeftinih mlaznica, njihovo neodržavanje i skoro nikada ne zamjenjivanje.

Mlaznice tipova ID, IDKT i IDK ugrađuju se na nove prskalice. Omogućavaju rad na vjetrovitim staništima. Koriste se kod višeg tlaka i pri većim brzinama. Univerzalne mlaznice (LU i ST) starija su rješenja, jeftinije su. Rade pri nižim tlakovima, podnose manju brzinu vjetra, pa se treba izbjegavati rad poslije 10 sati, kad ojača vjetar i poraste temp. Kada ste ispravno odabrali tip mlaznice, podesili radni tlak i uskladili radnu brzinu bitno je da je mlaznica ispravna i da radi s pravilnim mlazom.

Protok treba provjeriti s menzurom. Krilo prskalice treba se održavati paralelno s objektom na koji se nanosi sredstvo. Standardna visina mlaznica iznad usjeva je 50 cm. Mlaznice nisu za jednokratnuuporabu, pa je bitno održavanje, odnosno pravilno čišćenje. Za pravilan izbor i postavljanjemlaznica zahtijevajte upute od isporučitelja, odnosno proizvođača prskalica i mlaznica.
Ovo područje temeljito izučavaju proizvođači sredstava za zaštitu bilja, te proizvođači prskalica i orošivača. Najviše proizvođači mlaznica i biološki instituti koji skrbe o okolišu. Na osnovi rezultata pokusa izrađuju detaljne upute.
Prethodni članakSlatki badem – kralj među sjemenkama
Sljedeći članakPravilnik o vinskom i voćnom octu
Gospodarski list
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.
Xing

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA