Zdravstvena ispravnost bilja je od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost, a sama proizvodnja bilja je i temelj prehrambenog lanca bez čije proizvodnje ne bi bilo hrane ni za ljude niti za životinje.
Pojava organizama štetnih za bilje kao i biljnih bolesti mogu imati ozbiljne posljedice na kvalitetu našeg života kao i na ekonomiju. Nadalje, posljedice se mogu odraziti izravno na poljoprivrednike, rasadničare ili distributere bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta, što u konačnici može dovesti do rasta cijena i smanjenja kvalitete hrane koju konzumiramo. Za primjer možemo uzeti nedavnu pojavu karantenskog štetnog organizma Xylella fastidiosa u Italiji (regija Apulija). Ova opasna bolest imala je za posljedicu uništenje stoljetnih stabala maslina u regiji koja je poznata kao srce talijanskog maslinarstva. Sličan primjer je i pojava borove nematode u Portugalu koja je isto tako imala za posljedicu uništenje borovih šuma što je uvelike utjecalo na njihovu drvnu industriju.
Štetni organizmi ne poznaju državne granice
Ono što nikako ne pridonosi očuvanju naših proizvodnih nasada, prirodnog okoliša i šuma je činjenica da se ogroman broj biljnih vrsta svake godine unosi iz zemalja koje nisu članice Unije. Isto tako, otegotna okolnost je i premještanje samog bilja na jedinstvenom trži – štu Unije. Štetni organizmi i biljne bolesti ne poznaju granice, a u nedostatku prirodnih neprijatelja lako se udomaćuju i uzrokuju ogromne štete. Stoga se pokazala potreba za donošenjem novog propisa iz područja biljnog zdravstva koji bi imao za cilj osigurati bolju razinu fitosanitarne zaštite cijelog područja Unije. Dana 14. prosinca 2019. godine stupila je na snagu Uredba (EU) 2016/2031 od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/ EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/ EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/ EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2016/2031). Uredba (EU) br. 2016/2031 primjenjivat će se s nizom delegiranih i provedbenih Uredbi Europske komisije.
Odredbe Uredbe (EU) br. 2016/2031, posebno su usmjerene ka učinkovitijoj zaštiti Unije od organizama štetnih za bilje, koji se mogu unijeti na područje Unije, osobito zbog globalizacije trgovine i promjene klimatskih uvjeta.
4 kategorije štetnih organizama
Ono što je bitno naglasiti da se novom Uredbom (EU) br. 2016/2031 štetni organizmi kategoriziraju u četiri kategorije i to:
• Karantenski štetni organizmi Unije koji nisu prisutni na području Unije ili, ako su prisutni, lokalizirani su i pod službenim nadzorom. Ova kategorija štetnih organizama predstavlja visoki rizik te se moraju poduzimati stroge mjere kako bi se spriječio njihov unos ili širenje unutar Unije. Ako se otkriju, moraju se odmah iskorijeniti. Specijalizirani subjekti odnosno svaka osoba javnog ili privatnog prava uključena u neku od aktivnosti vezanih s biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima u slučaju sumnje na zarazu ili u slučaju potvrde prisutnosti karantenskog štetnog organizma, odmah obavješćuje nadležno tijelo u svrhu poduzimanja mjera. Specijalizirani subjekt također odmah poduzima mjere opreza s ciljem sprječavanja udomaćivanja i širenja štetnog organizma.
• Karantenski štetni organizmi zaštićenih područja koji su prisutni u većini dijelova Unije, ali nisu prisutni na državnom području određene države članice ili njezinom dijelu „zaštićenim područjima“. Unošenje i širenje tih štetnih organizama unutar zaštićenih područja nije dozvoljeno.
• Prioritetni štetni organizmi koji su karantenski štetni organizmi, a imaju najopasniji gospodarski, okolišni ili socijalni utjecaj. Sukladno tome posebna pažnja će se posvetiti i samom nadzoru ovih štetnih organizama što će uključivati i izradu akcijskih planova i provedbu drugih aktivnosti. Trenutno se na popisu prioritetnih štetnih organizama nalazi njih 20.
• Regulirani nekarantenski štetni organizmi koji su prisutni na području Unije, a budući da utječu na kakvoću bilja, sadni reprodukcijski materijal trebao bi biti u postupnosti slobodan od štetnih organizama.
Unošenje bilja na teritorij Unije
Za većinu bilja, biljnih proizvoda i drugih premeta unošenje u Uniju u principu je dozvoljeno, ali pod određenim uvjetima. Ako je procjenom rizika dokazano da određene biljne vrste mogu biti domaćini štetnih organizama, unos u Uniju takvog bilja može biti zabranjen ili će podlijegati strogim zahtjevima koji moraju biti ispunjeni pri unosu. Ono što je bitno naglasiti da je popis bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta za čiji je unos na područje Unije potreban fitosanitarni certifikat znatno širi od dosadašnjeg popisa. Slijedom toga fitosanitarni certifikat je potreban i za voće, povrće, rezano cvijeće, sjeme i drugo. Fitosanitarni certifikat za unos na područje Unije nije obvezan samo za neke plodove primjerice: ananas, kokos, durian, banane i datulje. Detaljan popis bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta naveden je u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (Prilog VI. odnosi se na popis bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta čiji je unos u Uniju iz određenih trećih zemalja zabranjen, dok je u Prilogu XI naveden popis bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta za čiji su unos na područje unije obvezni fitosanitarni certifikati te onih za koje ti certifikati nisu obvezni). Ovdje moramo napomenuti i visokorizično bilje čije je unošenje u Uniju zabranjeno dok se ne provede potpuna procjena rizika kojom će se utvrditi da li je unos određenog bilja kao takav prihvatljiv i pod kojim uvjetima. Popis visokorizičnog bilja naveden je u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2018/2019.
Biljna putovnica
Biljna putovnica je službena oznaka
za premještanje bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta unutar područja Unije
kojom se potvrđuje da su bilje, biljni proizvodi
i drugi predmeti slobodni od štetnih
organizama i kad je to primjenjivo, udovoljavaju
posebnim zahtjevima.
Novim propisima znatno se proširuje
popis bilja za koje je potrebna biljna
putovnica što sad uključuje i svo bilje
namijenjeno sadnji (osim nekih vrsta sjemena).
Potrebno je napomenuti da biljna
putovnica nije potrebna za bilje, biljne
proizvode i druge predmete kad se prodaju
krajnjem korisniku.
Sad je izgled biljne putovnice točno
propisan i sve biljne putovnice trebat će
se izdavati na jedinstvenom formatu, a jedan
od primjera je sljedeći:
Format biljnih putovnica propisani su
Provedbenom uredbom Komisije (EU)
2017/2313.
Obveze specijaliziranih subjekata
Specijalizirani subjekti moraju biti registrirani
i točno voditi određene evidencije.
Primjerice oni specijalizirani subjekti koji
unose ili premještaju bilje za koje je potreban
fitosanitarni certifikat ili biljna putovnica
podliježu obvezi upisa u Registar
koji vodi nadležna uprava Ministarstva
poljoprivrede. Nadalje, kako bi se osigurala
sljedivost specijalizirani subjekti
moraju voditi evidenciju o bilju, biljnim
proizvodima i drugim predmetima koje im
isporučuju drugi specijaliziani subjekti ili
oni sami isporučuju drugim specijaliziranim
subjektima.
Isto tako, specijalizirani subjekti su
u obvezi izvijestiti nadležnu upravu o
sumnji ili o pojavi karantenskog štetnog
organizama na bilju, biljnim proizvodima
ili drugim predmetima pod njihovom
kontrolom. Nadalje, obvezni su poduzeti
mjere predostrožnosti kako bi spriječili širenje
štetnih organizama, što uključuje i povlačenja bilja, biljnih proizvoda i drugih
predmeta koji su bili pod njihovim nadzorom,
a zaraženi su štetnim organizmom.
Još jedna novost koju donose novi
propisi je mogućnost da specijalizirani
subjekti izdaju biljne putovnice pod nadzorom
nadležnih tijela. U svrhu izdavanja
biljnih putovnica specijalizirani subjekti
biti će obučeni i ovlašteni od strane nadležnih
tijela.
Važna obavijest za putnike
U načelu putnicima više neće biti dopušteno unošenje bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta iz zemalja koje nisu članice Unije ako iste nemaju fitosanitarni certifikat. Izuzeća od ove odredbe biti će propisana provedbenim aktom Komisije, kojim će se utvrditi maksimalna količina koju bi putnici mogli unijeti na područje Unije bez fitosanitarnog certifikata. Za sva dodatna pitanja svi zainteresirani, mogu se obratiti u Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Sektor fitosanitarne politike, Služba za biljno zdravstvo i poljoprivredni reprodukcijski materijal, Odjel za biljno zdravstvo u ulici grada Vukovara 78, 10000 Zagreb i na telefon: 01/6109 514, 01/6109 982, 01/6109 390, 01/6109 126 odnosno na e-mail: HR_plant.health@mps.hr; uprava.poljoprivrede@mps.hr
