Seminar biljne zaštite središnje je mjesto okupljanja svih koji se bave zaštitom bilja. Dvije godine nije mogao biti održan zbog pandemije. Jubilarni 65. seminar biljne zaštite održat će se od 6.-9.prosinca u opatijskom hotelu Ambasador.

Predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite, prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić u razgovoru za Gospodarski list najavljuje najbitnija događanja na seminaru.

  • Kao i u prethodna 64. izdanja i ovogodišnji seminar donosi brojne novosti i aktualnosti iz područja biljne zaštite. Što će sudionici sve moći doznati?

65. jubilarni Seminar biljne zaštite u potpunosti prati događanja vezana uz zaštitu bilja na razini Europske unije. Ona su vrlo turbulentna i problematična. Svaki puta nastojimo složiti program koji bi odgovorio na najaktualnija pitanja iz zaštite bilja i ponudio rješenja za goruće probleme. Seminar se održava jednom godišnje i svakako je najmeritornije mjesto gdje svi sudionici putem izlaganja i poglavito rasprava mogu iznijeti svoje mišljenje i svoje stavove o tome kakva je sada i kakvu zaštitu bilja žele u budućnosti.

Na ovom će se Seminaru rad odvijati putem tri panel rasprave o kojima ćemo nešto kasnije i 4 tematske sekcije: „Nove tehnologije, postupci i sredstva za zaštitu bilja“, „Koraci u postupku registracije sredstava za zaštitu bilja – Od stola do polja“, „Aktualni problemi i njihova rješenja“ i „Šumarska sekcija“ . Uz ove tematske sekcije imamo i Poster sekciju u kojoj će biti predstavljeni različiti radovi. Ukupno će na Seminaru biti prezentirano ili predstavljeno 70-tak izlaganja i radova. Kako se Seminar nije održavao gotovo dvije godine, očekujemo veliki broj sudionika i prijave su u tijeku. Ipak, sigurno je da će svi koji se bave zaštitom bilja na bilo koji način početkom prosinca zasigurno biti u Opatiji.

Predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite, prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić
Na seminaru se okupljaju brojni stručnjaci koji se bave zaštitom bilja

Prekretnica u zaštiti bilja

  • Na seminaru su posebno zanimljive rasprave na panelima. Ove će godine biti 3 panel rasprave. Koji je povod odabira tema i koji je cilj rasprave?

-Seminar biljne zaštite mjesto je koje okuplja sve involvirane u poljoprivrednu proizvodnju odnosno zaštitu bilja. Tu se susreću znanstvenici, stručnjaci u praksi, proizvođači kemijskih i svih ostalih alternativnih sredstava za zaštitu bilja, pobornici zabrane sredstava za zaštitu bilja, predstavnici zakonodavnih ustanova, poljoprivredni proizvođači i predstavnici medija. Svi oni tijekom rasprava mogu slobodno i otvoreno izreći svoje mišljenje i svoj stav. Ono što uvijek tražimo da taj stav bude stručan i argumentiran bez populizma i netočnih navoda. Teme ovogodišnjih panel rasprava su najaktualnije teme koje se tiču zaštite bilja na Europskoj, a time i nacionalnoj razini.

Prva panel rasprava je o trenutno najvažnijem problemu u EU, donošenju prijedloga nove Uredbe o održivoj uporabi pesticida „Nova pravila o održivoj uporabi pesticida u Europskoj uniji – (ne)sklad ambicija i realnosti“. S obzirom da se radi o Uredbi, a ne više o direktivi, ona će kad se usvoji biti obvezujuća za sve članice EU pa tako i za Hrvatsku. Nikada niti jedna tema nije izazvala toliko rasprava predstavnika svih članica EU koje su burne, ponekad potpuno suprotnog stajališta, čak i netolerantne.

Nova pravila u ovoj Uredbi u potpunosti predstavljaju prekretnicu u zaštiti bilja. Ona zasigurno više neće biti onakva kakva je danas. Tu postoji puno problema. Temeljni je svakako kako zaštititi svoje poljoprivredne proizvođače i nacionalne interese. Zato trebamo djelovati svi zajedno jer su nam interesi zapravo isti. Trebamo osigurati sigurnu, profitabilnu, zdravstveno ispravnu, kvalitetnu  i visoko prinosnu proizvodnju hrane. Očekujemo živu, plodonosnu, argumentiranu raspravu. Ona će iznjedriti stavove koje ćemo prenijeti našem resornom Ministarstvu i tako pripomoći u donošenju ispravnih stavova i prijedloga.

Druge dvije panelke odnose se na strategiju „Od polja do stola“ i koja je „Uloga zaštite bilja u strategiji bioraznolikosti“.

Panelisti su eminentni stručnjaci iz domovine i inozemstva, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, pripadnici različitih strukovnih udruga i naravno oni zbog kojih se Seminar i održava proizvođači koje sve to najviše i pogađa.

Svi će oni izreći svoje stavove i mišljenja te tako pripomoći u formiranju zajedničkog stava oko svakog od ovih problema.

Čuda prirode i čuda politike

  • Što fitofarmaceutska struka može učiniti da u ovim izazovnim vremenima poljoprivrednim proizvođačima pomogne zadržati kvalitetu i kvantitetu prinosa i kako seminar biljne zaštite pridonosi tome?

Seminar biljne zaštite već 65 godina pomaže i svojevrsna je izobrazba naših proizvođača u segmentu zaštite njihovih usjeva odnosno kultura. Realno gledajući, u čitavoj proizvodnji zaštita bilja je najzahtjevnija. Često je podložna čudima prirode na koje ne možemo utjecati, ali i čudima politike na koje možemo ponekad još manje utjecati. Pred nama je novo razdoblje u zaštiti bilja, velika prekretnica. Pristup zaštiti bilja kakav danas poznajemo potpuno će se promijeniti. Za to će se trebati jako dobro pripremiti, prvenstveno na način da one koji nas zastupaju na EU razini pripremimo da učine sve što mogu da zaštite svoje proizvođače i nacionalne interese što je više moguće.

Upravo je Seminar mjesto gdje svi zajedno možemo doći do argumentiranih stavova i mišljenja, zastupati ih, braniti i prezentirati na nacionalnoj i EU razini. Naš proizvođač mora imati uvjete za proizvodnju koja će mu omogućiti kvalitetnu egzistenciju. Mora imati uvjete za proizvodnju koja će biti rentabilna, kvalitetna, visokih prinosa i zdravstveno ispravna. To je želja proizvođača, ali i svih nas koji smo obvezni pomoći mu u ostvarenju tih njegovih ciljeva.

Zato pozivam i vas i sve vaše čitatelje da nam se pridružite u Opatiji, na 65. Seminaru biljne zaštite i tako i vi date svoj obol. Svaka mala kap velika je pomoć u ostvarenju zajedničkih ciljeva. To je održiva, visoko prinosna, rentabilna i zdravstveno ispravna proizvodnja hrane.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObični lopuh protiv alergija i migrene
Sljedeći članakGljivični rak oraha prijeti nasadima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.