Obični lopuh (Petasites hybridus (L.) P.Gaertn., B.Mey. et Schreb je zeljasta trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae), a rasprostranjen je u cijeloj Europi i sjevernoj Aziji. Narodni nazivi su još i crveni lopuh, lopuh, lepuh, ljekoviti lopuh, obični lopuh, repuh, repušina i ružičasti lopuh. Latinski naziv roda Petasites potječe od latinske riječi što znači šešir širokog oboda, a povezano je s velikim listovima lopuha.

Obični lopuh u Hrvatskoj raste na vlažnim staništima u blizini potoka ili rijeka, uz izvore, na vlažnim livadama i šumama, dok se bijeli lopuh (Petasites albus) nalazi u planinskim i brdskim područjima. Obični lopuh raste u velikim i gustim skupinama najčešće na umjereno toplim i vlažnim tlima bogatim dušikom. Pokazatelj je slabo kiselih do slabo bazičnih tala dok zaslanjenost ne podnosi. Biljka je sa snažnim, razgranjenim podankom iz kojeg rano u proljeće prije listanja (ožujak, travanj) izbija cvjetna stabljika ili batva visoka od 10 do 70 cm koja nosi crvenkaste ili bijele cvjetove skupljene u grozdasti cvat.

Lopuh cvjeta dva puta godišnje

Lopuh cvjeta dva puta godišnje, prvi puta u travnju, a drugi puta u kolovozu. Posjećuju ga pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Postoje dvije vrste cvatova: u jednom prevladavaju ženski, a u drugom muški cvjetovi. Cvjetna je stabljika u vrijeme cvjetanja visine do 40 cm, dok je u vrijeme sazrijevanja plodova visine do 70 cm. Listovi su prizemni, okruglasti, srcolikog do bubrežastog oblika, s donje strane u početku dlakavi, a kasnije goli, po rubu nazubljeni (Slika 3). U potpunosti se razvijaju tek nakon cvatnje i narastu do 60 cm u promjer i do 1 metar u visinu. Peteljke su također vrlo duge, čak do 1 metar. Plod je bjelkasta sjemenka dužine oko 3 mm. Razmnožava se dijeljenjem rizoma u rano proljeće.

Podanak običnog lopuha
Cvjetna stabljika običnog lopuha

Ljekovitost i upotreba

Obični lopuh ima određena ljekovita svojstva i koristi se za liječenje raznih kožnih bolesti, ozljeda i upala. Mladi listovi i njihove peteljke zbog sadržaja alkaloida i saponozida su gorkog okusa te se ne preporuča veća konzumacija. Izuzetno se za jelo koriste prokuhani mladi proljetni listovi i peteljke. Sadrže mangan, vitamin C i karotin. U narodnoj medicini ljekoviti su listovi i korijen. Listovi se sakupljaju bez peteljki dok još nisu potpuno razvijeni, a korijen na samom kraju zime prije nego stabljika potpuno naraste. Sadrži eterično ulje, petazitin i izopetazin, sluzi, flavonoide i tanine.

Pripravci od lopuha pokazali su se učinkovitima u liječenju migrena i nekih alergija, a nekada se koristio i kao lijek protiv kuge i zaraznih bolesti. Preparati od lopuha upotrebljavaju se za liječenje boli, grčeva, migrene, glavobolje, reume, gihta, grčeva, kod mjesečnice, za odvikavanje od teških narkotika i analgetika. Svježi se listovi upotrebljavaju kod uganuća, iščašenja, gangrene, zloćudnih i upaljenih rana. Podanak sadrži tvari koje djeluju na visoki tlak i sprečavaju grčeve i migrenu. Sok se upotrebljava kod ispadanja i gubitka kose. Tinktura se upotrebljava kod patoloških promjena stanica, upale pluća, porebrice, kašlja i astme.

Čaj protiv alergija i migrena

Jedna žličica lista prelije se šalicom vruće vode, procijedi i pije dvije do tri šalice čaja dnevno.  sati, kuha pet minuta, procijedi te također pije 2-3 šalice dnevno.Također povoljno djeluje kod prehlada, za poticanje znojenja i protiv zaraznih bolesti. Zbog alkaloida koje sadrži nije preporučljiva upotreba duža od mjesec dana.

List običnog lopuha

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMogu li biljni napitci zamijeniti mlijeko?
Sljedeći članakNovo razdoblje u zaštiti bilja
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.