Obični lopuh (Petasites hybridus (L.) P.Gaertn., B.Mey. et Schreb je zeljasta trajnica iz porodice glavočika (Asteraceae), a rasprostranjen je u cijeloj Europi i sjevernoj Aziji. Narodni nazivi su još i crveni lopuh, lopuh, lepuh, ljekoviti lopuh, obični lopuh, repuh, repušina i ružičasti lopuh. Latinski naziv roda Petasites potječe od latinske riječi što znači šešir širokog oboda, a povezano je s velikim listovima lopuha.
Obični lopuh u Hrvatskoj raste na vlažnim staništima u blizini potoka ili rijeka, uz izvore, na vlažnim livadama i šumama, dok se bijeli lopuh (Petasites albus) nalazi u planinskim i brdskim područjima. Obični lopuh raste u velikim i gustim skupinama najčešće na umjereno toplim i vlažnim tlima bogatim dušikom. Pokazatelj je slabo kiselih do slabo bazičnih tala dok zaslanjenost ne podnosi. Biljka je sa snažnim, razgranjenim podankom iz kojeg rano u proljeće prije listanja (ožujak, travanj) izbija cvjetna stabljika ili batva visoka od 10 do 70 cm koja nosi crvenkaste ili bijele cvjetove skupljene u grozdasti cvat.
Lopuh cvjeta dva puta godišnje
Lopuh cvjeta dva puta godišnje, prvi puta u travnju, a drugi puta u kolovozu. Posjećuju ga pčele koje sakupljaju nektar i pelud. Postoje dvije vrste cvatova: u jednom prevladavaju ženski, a u drugom muški cvjetovi. Cvjetna je stabljika u vrijeme cvjetanja visine do 40 cm, dok je u vrijeme sazrijevanja plodova visine do 70 cm. Listovi su prizemni, okruglasti, srcolikog do bubrežastog oblika, s donje strane u početku dlakavi, a kasnije goli, po rubu nazubljeni (Slika 3). U potpunosti se razvijaju tek nakon cvatnje i narastu do 60 cm u promjer i do 1 metar u visinu. Peteljke su također vrlo duge, čak do 1 metar. Plod je bjelkasta sjemenka dužine oko 3 mm. Razmnožava se dijeljenjem rizoma u rano proljeće.
Ljekovitost i upotreba
Obični lopuh ima određena ljekovita svojstva i koristi se za liječenje raznih kožnih bolesti, ozljeda i upala. Mladi listovi i njihove peteljke zbog sadržaja alkaloida i saponozida su gorkog okusa te se ne preporuča veća konzumacija. Izuzetno se za jelo koriste prokuhani mladi proljetni listovi i peteljke. Sadrže mangan, vitamin C i karotin. U narodnoj medicini ljekoviti su listovi i korijen. Listovi se sakupljaju bez peteljki dok još nisu potpuno razvijeni, a korijen na samom kraju zime prije nego stabljika potpuno naraste. Sadrži eterično ulje, petazitin i izopetazin, sluzi, flavonoide i tanine.
Pripravci od lopuha pokazali su se učinkovitima u liječenju migrena i nekih alergija, a nekada se koristio i kao lijek protiv kuge i zaraznih bolesti. Preparati od lopuha upotrebljavaju se za liječenje boli, grčeva, migrene, glavobolje, reume, gihta, grčeva, kod mjesečnice, za odvikavanje od teških narkotika i analgetika. Svježi se listovi upotrebljavaju kod uganuća, iščašenja, gangrene, zloćudnih i upaljenih rana. Podanak sadrži tvari koje djeluju na visoki tlak i sprečavaju grčeve i migrenu. Sok se upotrebljava kod ispadanja i gubitka kose. Tinktura se upotrebljava kod patoloških promjena stanica, upale pluća, porebrice, kašlja i astme.
Čaj protiv alergija i migrena
Jedna žličica lista prelije se šalicom vruće vode, procijedi i pije dvije do tri šalice čaja dnevno. sati, kuha pet minuta, procijedi te također pije 2-3 šalice dnevno.Također povoljno djeluje kod prehlada, za poticanje znojenja i protiv zaraznih bolesti. Zbog alkaloida koje sadrži nije preporučljiva upotreba duža od mjesec dana.
