U Opatiji je od 3. do 6. veljače 2026. održano 68. Savjetovanje biljne zaštite, središnji događaj koji tradicionalno okuplja znanstvenu zajednicu, stručnjake i poljoprivredne proizvođače pod okriljem Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ).
Na početku skupa, predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite, prof. dr. sc. Jasminka Igrc- Barčić zahvalila je svima na dolasku u velikom broju, sponzorima na podršci, kao i suorganizatorima skupa Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Agronomskom fakultetu Zagreb, Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Zagreb, Udruzi proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske (CROCPA) i Javnoj ustanovi Zeleni prsten Zagrebačke županije. Skup su dolaskom uveličali i predstavnici društava biljne zaštite iz susjednih država.
Svečana dodjela nagrada i priznanja
Vrhunac svečanog otvaranja bila je dodjela nagrada najistaknutijim pojedincima. Povelja uz zlatnu plaketu uručena je za izniman doprinos struci dr. sc. Eldi Vitanović s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša kako stoji u obrazloženju, za njezinu neiscrpnu znatiželju i upornost u istraživanju i rješavanju problema u zaštiti bilja. Povelju uz srebrnu plaketu dobila je dr. sc. Adrijana Novak iz Centra za zaštitu bilja (HAPIH) za širenje stručnih znanja te neizmjeran doprinos razvoju i ugledu struke s posebnim naglaskom na postignute rezultate u fitopatologiji. Dobitnik Povelje uz brončanu plaketu je Darko Pleskalt, dipl. ing., dugogodišnji djelatnik Hrvatskih šuma s gotovo 30 godina iskustva u struci, baveći se zaštitom od požara i ekologijom šuma uz dugogodišnju ustrajnost u spajanju šumara i agronoma u Hrvatskom društvu biljne zaštite. Nagradu „Milan Maceljski”dobila je studentica Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Marta Đaković, za izvrstan uspjeh i znanstveno-stručnu aktivnost tijekom studija fitomedicine.
Aktualne teme i izazovi biljne zaštite
Na ovogodišnjem Savjetovanju u brojnim predavanjima i poster sekciji predstavljeni su aktualni izazovi biljne zaštite u poljoprivredi i šumarstvu. Stručni predavači su u izlaganjima iznijeli najnovija saznanja o novim i karantenskim štetnicima te stranim invazivnim vrstama, kao i istraživanja usmjerena na unaprjeđenje integrirane zaštite bilja. Mogli su se vidjeti primjeri smanjenja uporabe bakra, zatim biološke i alelopatske metode zaštite, praćenja štetnika i korisnih organizama, te nova iskustva u zaštiti šuma i procjeni rizika bioloških sredstava. Prikazani su i rezultati istraživanja biljnih bolesti, prijenosa patogena te primjeri otežane proizvodnje zbog novih patotipova i sve strožih regulatornih ograničenja u primjeni sredstava za zaštitu bilja.
Održano je i 5 panel rasprava koje su ključno mjesto dijaloga struke, proizvođača i predstavnika regulatornih institucija. Predstavljena su prva iskustva u suzbijanju gumoze šećerne repe na okruglom stolu Gumoza (fitoplazmoza) šećerne repe – novi rizik u proizvodnji i suzbijanju. Velike štete uslijed ove bolesti bilježe se u Hrvatskoj od 2023., a u Srbiji, Mađarskoj i Rumunjskoj još i ranije. Bolest prenose cvrčci i suzbijanje nije jednostavno. Predstavljena su i podijeljena iskustva u zaštiti od bolesti između stručnjaka iz Srbije i Hrvatske, s ciljem da se ta relativno nova pojava stavi pod kontrolu.
Diskutiralo se i o zaštiti šuma u zaštićenim područjima u uvjetima sve strožih propisa o zaštiti prirode. na okruglom stolu Šume u zaštićenim i Natura 2000 područjima – mogućnosti i izazovi. Raspravljalo se o mogućnostima zaštite od štetnih organizama uz istovremeno poštivanje pravnog okvira u području zaštite prirode.
Istaknut je sve izraženiji problem rezistentnosti korova na herbicide i razmatrala su se moguća rješenja u sklopu okruglog stola Rezistentnost na herbicide – prijetnja ratarskog proizvodnji i mogući odgovor. Ukazano je na problem pojave i širenja rezistentnosti korova na herbicide, s primjerom divljeg sirka i rezistentnosti na herbicide iz skupine sulfonilureja. Predstavljeni su primjeri strategija sprječavanja rezistentnosti i alternativnih rješenja u suzbijanju rezistentnih populacija korova, ali je istaknut i problem usporenog razvoja novih aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja općenito. Ukazano je na velike gospodarske štete uslijed razvoja rezistentnosti štetnih organizama na kemijska sredstva za zaštitu bilja.
Na okruglom stolu Problemi stjenica u voćarstvu i povrćarstvu i mogućnosti suzbijanja naglašeno je kako su stjenice štetnici kod kojih je u proteklih nekoliko godina opaženo znatno širenje i veliki porast štetnosti. Posebno je istaknuta invazivna strana smeđa mramorna stjenica (Halyomorpha halys) i njena štetnost u Hrvatskoj i susjednim zemljama poput Srbije ili Bosne i Hercegovine. Podijeljena su iskustva u suzbijanju stjenica te su predstavljena istraživanja njihove biologije. Istaknute su ograničene mogućnosti izravne zaštite, potreba praćenja i prijenosa znanja na poljoprivrednike.
Dinamična je bila panel rasprava na temu Potrebe, zahtjevi i odobrenje sredstava za zaštitu bilja za male kulture i namjene. Raspravljalo se o odobravanju sredstava za zaštitu bilja za male namjene. Istaknut je postojeći zakonski okvir koji otvara različite mogućnosti, do toga da odobrenje sredstva za zaštitu bilja zatraži čak i sam pojedinačni poljoprivrednik. Istaknuto je kako postoji potencijal za bolje korištenje dotičnih mogućnosti i brze relativno jednostavne registracije sredstava za zaštitu bilja, ali uz određene rezerve. Raspravljalo se o ulozi nadležnih tijela, industrije sredstava za zaštitu bilja i udruga poljoprivrednih proizvođača u odobravanju sredstava za zaštitu bilja za male namjene, o čemu će biti više riječi u posebnom članku.
Cjelokupna struka zaštite bilja danas je u vrlo složenom i izazovnom položaju zbog rastućih zahtjeva koje stvaraju klimatske promjene, širenje stranih vrsta kao i sve rigidniji zakonodavni okviri i uredbe u Europskoj uniji kojima je otežan razvoj novih djelatnih tvari u zaštiti bilja, dok se postojeća sredstva ukidaju, iako nemaju alternativu, pa niti u biološkoj zaštiti koja ne može nadomjestiti kemijsku. Pred poljoprivrednim proizvođačima je sve više administrativnih obveza, dodatni su zahtjevi i trgovačkih lanaca, a potpora nadležnih institucija akademskoj zajednici i struci u rješavanju brojnih izazova nije dostatna, stoga ne čudi što negativna percepcija javnosti i medija prema pesticidima dodatno otežava položaj stručnjaka za zaštitu bilja koji i dalje nemaju društveni status usporediv s liječnicima ili veterinarima, iako o njima ovisi uspješna proizvodnja hrane.
.){kind=link}