Na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održana je radionica za predstavnike medija „Kako s glifosatom“. Radionica je organizirana u sklopu aktivnosti izrade nacionalne Strategije za racionalizaciju korištenja herbicida glifosat u Hrvatskoj te izrade Procjene utjecaja na zdravlje glifosata, aminometilfosfonske kiseline (AMPA-e) i glufosinata. Sve kako bi se javnosti približila svojstva glifosata i njihove sigurne primjene bez štetnih posljedica po zdravlje ljudi i sigurnost okoliša. Koordinatorica okruglog stola u sklopu radionice bila je prof. dr. sc. Jasna Bošnir (Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“), a sudjelovali su ugledni hrvatski stručnjaci koji su predstavili karakteristike glifosata, kao i potrebu za njegovom kontroliranom upotrebom.

Primjenu glifosata u Hrvatskoj karakterizira dugačak period korištenja. Velik je broj različitih sredstava na osnovi glifosata dostupnih na europskom i hrvatskom tržištu. Međutim, ovaj je biljni herbicid trenutno vrlo nejasno komunicirana tema u području zdravstvene ekologije. Budući da dio javnosti ne razumije pravilnu primjenu glifosata, česti su i strah te nerazumijevanje ove teme. Zato je potrebno pravilnu komunikaciju i stručne savjete usmjeriti prema medijima, donositeljima odluka. Također i svim dionicima u zdravstvu, agronomiji i šumarstvu. Uz prof. dr. sc. Jasnu Bošnir, na okruglom su stolu zato sudjelovali i prof. dr. sc. Renata Baličević (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek), mr. sc. Rajka Turk (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada), Iva Pavlinić Prokurica (HAPIH), Zdenko Karačić (Ministarstvo poljoprivrede) i Ivan Pakozdi (Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment).

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ kao vodeća ustanova javnog zdravstva s dugogodišnjom tradicijom preventivnog pristupa treba spremno odgovarati na nove izazove i pitanja sigurnosti hrane, zaštite zdravlja i okoliša. Kroz aktivnosti Centra za sigurnost i kvalitetu hrane, razvija metode prepoznavanja izazova u području patvorenja i sigurnosti hrane. Kroz razvoj novih tehnologija iz područja istraživanja i razvoja stvara inovativne alate praćenja kvalitete zraka. Svakodnevno razvija i sofisticirane analitičke metode za prepoznavanje i najrjeđih kontaminanata u hrani i okolišu.

Na temelju terenskog istraživanja i laboratorijskih analiza, naša koordinacija tima eksperata omogućit će primjenu europskih načela uoči glasovanja o statusu pesticida glifosata. Primjena samo odobrenih sredstava za zaštitu bilja, primjena sukladno uputi za svako pojedino sredstvo vezano za količinu, učestalost ili vrstu kulture i primjena s potpunom zaštitnom opremom nema negativnih utjecaja na utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš. U slučaju nepravilne primjene negativan utjecaj na zdravlje ne javlja se samo za primjenitelja, nego i za ljude u njegovom okruženju, naglasila je dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., spec. epidemiologije i zdravstvene ekologije sa NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

Sudionici Okruglog stola zaključili su da zemlja u kojoj živimo zahvaljujući plodnosti tla, dovoljnoj količini pitke vode te povoljnoj i blagoj klimi osigurava visoku kvalitetu uroda. Međutim, usjeve je itekako potrebno i štititi racionalnom primjenom svih sredstava za zaštitu bilja, ne samo glifosata. Pri tome je prioritet osigurati da takva sredstva jamče beskompromisnu sigurnost za zdravlje građana i okoliš. To se postiže racionalizacijom primjene glifosata i promocijom održive poljoprivredne prakse, koji su usklađeni s preventivnim proeuropskim pristupom Ministarstva poljoprivrede. Za takav odgovoran pristup prilikom donošenja važnih odluka o primjeni pesticida zaslužna može biti jedino suradnja stručnjaka. Stručnjaka iz područja zdravstva i agronomije, toksikologije, ekotoksikologije, kemije, biologije, prehrambene tehnologije i drugih relevantnih područja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOPG Vlasta Bokulić – ponosni na brojne nagrade!
Sljedeći članakAlati i strojevi za uzgoj povrća na manjim površinama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.