Sve navedeno objašnjava da utjecaj ove bolesti na urod varira iz godine u godinu. Prve znakove ove bolesti možemo naći na donjim listovima kukuruza koji je dosegao visinu od struka do ramena čovjeka. Bolest je vrlo opasna ako se u jačoj mjeri razvije kada je kukuruz u stadiju svilanja i metličanja. Kasnija zaraza nastala šest tjedana nakon cvatnje gotovo da ne utječe na urod. Bolest se jače razvija u starijem tkivu, pa starenjem tkivo kukuruza posta je osjetljivije na napad ove bolesti. Kod pojedinih hibrida u poodmaklom stadiju razvoja potpuno se osuši i odumire lisna masa, što se potkraj kolovoza i u rujnu može vrlo dobro uočiti. Na sreću, to nema veći utjecaj na ukupan urod. Uzročnik ove bolesti je gljiva Setosphaeria turcica (konidijski stadij Exserohilum turcicum). Kod nas je poznata pod starijim nazivom Helminthosporium turcicum. Sivu pjegavost lista uzrokuju spore nastale na zaraženim ostatcima kukuruzovine iz prethodne godine na površini tla. Zaraza, ovisno o klimatskim uvjetima, u pravilu započinje početkom lipnja kada se iz zaraženih biljnih ostataka (listovi, rukavci listova i komušine) oslobađaju spore koje vjetrom i zračnim strujama budu nošene na veće udaljenosti, i do dva kilometra. U samom usjevu spore se šire i kišnim kapima. Povoljni uvjeti za rast i razvoj ove gljive omogućuju svakih 10 dana pojavu nove generacije spora, koje putem novih zaraza pospješuju širenje bolesti. Razvoju ove bolesti pogodu ju umjereno topli i vlažni klimatski uvjeti, s temperaturama od 17 °C do 30 °C, a to ujedno pogoduje rastu i razvoju ove gljive. Jak (epifitotični) razvoj ove bolesti možemo očekivati pri umjerenim temperaturama, obilnim i čestim oborinama te jakim rosama tijekom vegetacije što bi posebice moglo biti opasno za usjev kukuruza namijenjen za silažu. Osim neposredne štete, ova bolest uzrokuje i posredne štete koje se očituju u povećanoj osjetljivosti napadnutih biljaka na gljive uzročnike truleži stabljike. Među njima su najpoznatije one iz roda Fusarium. Prisutnost sive pjegavosti lista na zasijanom kukuruzu vrlo je lako uočiti na temelju karakterističnih pjega. Najprije se javljaju na plojci lista, rjeđe na rukavcu lista i komušini. Sivo-zelene su ili smeđe boje i često tamnosmeđe obrubljene. Širine su do 3 cm a dužine i do 15 cm sa zašiljenim vrhom. Za vlažna vremena na pjegama se može pojaviti tamnozelena do crna prevlaka. Unutar pjega stvaraju se spore koje šire zarazu bilo neposrednim prodorom u tkivo lista ili kroz pući. Ako se na plojci lista pojavi veći broj pjega one se spoje, a napadnuti list osuši. Ako se list osuši u ranijem stadiju razvoja kukuruza, smanjena asimilacijska površina biljke može utjecati na urod. Za jakog vjetra i oluje središnji odumrli dio pjege može biti uništen pa su listovi rasperjani. Iako mnogi čimbenici utječu na pojavu ove bolesti, ipak u prosjeku ona smanjuje urod oko 30 posto. Kod osjetljivih hibrida to smanjenje može biti i do 70 posto.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPelud – koristan za pčele i ljude
Sljedeći članakSuzbijanje višegodišnjih korova (trajnica) na strništu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.