Stručnjake za zaštitu bilja pritom ne čudi rast populacije nekih kategorija štetnih organizama koji se ne mogu uspješno suzbijati umanjenom potrošnjom vode pri aplikaciji dovoljno učinkovitih pripravaka. Zimsku bi rezidbu jabuka trebalo istovremeno iskoristiti za procjenu brojnosti nametnika koji prezimljuju na organima voćke. Pri planiranju njihova suzbijanja obvezno povečati potrošnju škropiva. To su: (a) štitaste uši, (b) krvava uši i (c) crveni voćni pauk. Posebnu pozornost valja posvetiti nametnicima čiji je jači napad zabilježen protekle sezone.

Štitaste uši svojim štitićima kod jačeg napada mogu posve prekriti koru debla i grana. Premda se ubraja u karantenske štetnike lokalno raširene u našim pojedinim područjima, posljednjih godina u nasadima jabuke češće nalazimo kalifornijsku štitastu uš (San Jose uš). Potječe iz Kine, a u našim se krajevima pojavila između dvaju svjetskih ratova. Jaka zaraza kalifornijskom uši uzrokuje sušenje stabla, počev od rubova krošnje prema unutrašnjosti. Osim jabuka napada i druge vrste (kruške, ribiz, dunje, vinovu lozu i dr.). Odrasli oblik kalifornijske uši sitni je kukac, promjera svega nekoliko mm. Tijelo je pokriveno okruglim, tamnosivim i dosta spljoštenim štitićem, na kojem se dobro vide koncentrični krugovi. Promjer štita ženke je oko 2 mm.

Sama uš je žute boje okruglasta tijela. Iako se štitići pretežno nalaze na kori izboja, grana i debla, mogu se vidjeti i na plodovima. Na mjestima uboda ploda jabuke voćka reagira pojačanom tvorbom pigmenta antocijana. Tada se oko samog mjesta uboda javljaju crvenkaste pjege. Po zaraženim plodovima u berbi voćari najsigurnije mogu vidjeti da u svojem nasadu imaju kalifornijsku štitastu uš. Zimske temperature kalifornijske uši prezime u formi malih, tamnosivih ili gotovo crnih štitića. Obično potkraj travnja, iz zimske populacije nastaju ženke koje nakon oplodnje legu 80-100 živih ličinki. Aktivno se kreću, traže pogodno mjesto za pričvršćivanje, ondje ostaju i sišu biljne sokove do kraja života. Ova uš ima 3 pokoljenja godišnje, pa se unutar krošnje razmjerno brzo proširi. U manjim voćnjacima uz okučnice i vikendice osnovna mjera sprječavanja širenja i udomačivanja štitastih uši na voćkama je kasnozimska pojedinačna ili kombinirana primjena povišenih propisanih koncentracija mineralnih ulja.

Prethodni članakŠećerna repa i za bioetanol
Sljedeći članakPodrijetlo, pasmine i uzgoj gusaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.