Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon stvaranja samostalne RH, prve institucionalne aktivnosti u području zaštite bilja bile su usmjerene na formiranje inspekcijskih službi nadležnih za zaštitu bilja, na osnivanje i rad Komisije za zaštitu bilja koja značajno sudjeluje u postupku registracije sredstva za zaštitu bilja, te stvaranje institucije za stručno tehničku potporu u zaštiti bilja.
Glavne aktivnosti nadležnog Ministarstva poljoprivrede u tom razdoblju usmjerene su na prihvaćanje međunarodnih. Posebice regionalnih fitosanitarnih standarda i njihovu ugradnju u nacionalno zakonodavstvo. Tako 1994. RH postaje članicom Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja. Iste godine stupa na snagu novi Zakon o zaštiti bilja (NN 10/94). Na temelju kojeg se osniva Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu. Godine 1999. prihvaćamo revidirani tekst Međunarodne konvencije o zaštiti bilja.
Pravna stečevina Europske Unije
Za zaštitu bilja ili biljno zdravstvo 1990-te godine su bile i vrlo značajne u Europskoj Uniji (EU). Stručna tijela, prvenstveno Vijeće ministara i/ili Komisija donose godišnje desetke novih propisa. Direktiva, odluka i uredbi kojima se uređuju jedinstveni fitosanitarni kriteriji za sve zemlje članice. Glavni ciljevi fitosanitarnog acquisa EU usmjereni su na sprječavanje širenja štetnih organizama bilja putem premještanja pošiljka bilja na zajedničkom tržištu. Uvođenjem biljnih putovnica i registra sudionika u biljnoj proizvodnji i prometu, na određivanje jedinstvenih kriterija za registraciju sredstva za zaštitu bilja (SZB) na razini EU za aktivne tvar. Također na nacionalnoj razini država članica za pripravke SZB.
U pregovaračkom poglavlju 11. “Poljoprivreda i ruralni razvoj” RH je tijekom 2005.-2009. značajno prilagodila svoje zakonodavno područje biljno zdravstvo s pravnom stečevinom EU. U srpnju 2010. godine na Međuvladinoj konferenciji u Bruxelles-u privremeno je zatvoreno poglavlje o sigurnosti hrane, veterinarstvu i fitosanitarnom nadzoru.
Objava i stupanje na snagu novih propisa na razini EU je kontinuirani proces. U budućnosti se očekuje daljnja prilagodba, jer se europska regulativa stalno mijenja!
Pritom se, za razliku od prethodnih godina, više “ne hvataju” rokovi objave propisa EU objavljeni pred nekoliko ili 10tak god. Već se nastoji “uhvatiti korak” sa stupanjem na snagu novih propisa u državama članicama uz odgovarajuće izuzetke primjene u praksi. Sve naše nacionalne zakone i provedbene propise iz područja biljnog zdravstva usklađene s pravnom stečevinom EU možemo podijeliti u 3grupe:
• Štetni organizmi;
• Sredstva za zaštitu bilja (SZB) i ostaci pesticida, te
• Sadni materijal, sjeme i zaštita sorti!
Ovom ćemo prilikom nabrojati najvažnije propise iz područja biljnog zdravstva i pokušati objasniti njihov utjecaj na način poslovanja poljoprivrednih gospodarstva.
ŠTETNI ORGANIZMI
Intenziviranjem trgovine bilja i biljnih proizvoda između RH i trećih zemalja povećava se rizik od unošenja i širenja različitih karantenskih štetnih organizama. Oni mogu ozbiljno ugroziti domaću poljoprivrednu proizvodnju. Uspostava Fito-upisnika i sustava biljne putovnice jedna je od mjera u ciljnu poboljšanja fitosanitarnog nadzora nad onim kategorijama bilja koje su prepoznate kao rizične. Navedeni su u Popisu V. dijelu A i B Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama.
Upis u FITO Upisnik
Pri stavljanju na unutarnje tržište RH određeno bilje i biljne proizvode mora pratiti biljna putovnica. Ona je službena isprava, etiketa ili druga službena oznaka kojom se potvrđuje da bilje i biljni proizvodi koji se premještaju, odnosno stavljaju na tržište unutar teritorija RH udovoljavaju propisanim fitosanitarnim zahtjevima. Izdaje se nakon obavljenog zdravstvenog pregleda na mjestu proizvodnje. Ovakav se sustav u uvjetima jedinstvenog tržišta EU primjenjuje od 1993. Budući su ukinute kontrole na granicama, a time i zdravstveni pregledi bilja i biljnih proizvoda, povećao se rizik od širenja karantenski štetnih organizama.
Biljna putovnica tako postaje dokaz da su bilje i biljni proizvodi koji napuštaju mjesto proizvodnje zdravstveno ispravni. U slučaju izbijanja zaraze osigurava sljedivost do izvora zaraze.
Za upis u FITO-Upisnik morate podnijeti nadležnoj upravi zahtjev za upis na propisanim obrascima. Pritom je potrebno ispunjavati određene uvjete. Među kojima je naglašeno da posjednik bilja mora imati osobu odgovornu za zdravstvenu zaštitu bilja (NN 54/07).
Posjednici bilja mogu sami izdavati biljne putovnice na temelju ovlaštenja koje im izdaje Ministarstvo poljoprivrede. Pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve propisane Pravilnikom o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama. Nakon dobivanja ovlaštenja posjednik bilja može izdavati biljne putovnice samo za ono bilje za koje je nadležno tijelo nakon obavljenog fitosanitarnog pregleda izdalo zapisnik, kojim potvrđuje da to bilje udovoljava propisanim zahtjevima!
Zbog opasnosti od mogućeg unosa i širenja gospodarski vrlo značajnih štetnih organizama Ministarstvo poljoprivrede je izdalo veći broj Naredbi i/ili Pravilnika kako bi spriječilo unošenja i širenja slijedećih štetnih organizama:
kukuruzne zlatice (NN 52/01), bakterijske paleži jabučastog voća (NN 74/01, 129/04, 103/05, 29/08), smrdljive snijeti žitarica (NN 176/03), sredozemne voćne muhe (NN 66/04), zlatne i blijedožute krumpirove cistolike nematode (NN 82/06), krumpirovog raka (NN 72/06), smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća krumpira i rajčice (NN 119/06), prstenaste truleži gomolja krumpira (NN 119/06), venuće i sušenje drvenastog bilja (NN 87/07), kalifornijske štitaste uši (NN 17/09), uzročnika bolesti vretenastog gomolja krumpira (NN 38/09), zlatne žutice vinove loze (NN 7/13), te Naredbu o poduzimanju mjera obaveznog uklanjanja ambrozije (NN 72/07).
Svi poljoprivredni proizvođači koji posjeduju biljne vrste, a koje su ugrožene od karantenski značajnih štetnih organizama, moraju se redovito educirati o njihovom prepoznavanju i poduzimanju svih propisanih mjera za sprječavanje njihova širenja. O prvoj pojavi ili jačoj zarazi o istom su dužni obavijestiti nadležne institucije propisane Pravilnicima!
SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA (SZB) I OSTACI PESTICIDA
Najveći dio legislative iz područja sredstva za zaštitu bilja i ostaci pesticida odnosi se na pravne osobe koje stavljaju u promet sredstva za zaštitu bilja na području RH. Do 1.1.2007. postupak za izdavanje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u RH bio je reguliran do tada važećim Zakonom o zaštiti bilja. Također Pravilnikom o uvjetima i načinu stavljanja u promet SZB, kao i Zakonom o kemikalijama. Kako navedeni propisi nisu bili u potpunosti usklađeni s europskim, novi postupak registracije sredstva jednak onom koji vrijedi u svim državama članicama EU započinje primjenom novog Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05).
Istovremeno s novim zakonom primjenjuju se i 3nova pravilnika. To su Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari SZB (53/06), Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i registraciju SZB (NN 59/06) i Pravilnik o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje i registraciju SZB (NN 50/07). Objavom Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla u Narodnim novinama br. 80/13 stavljaju se izvan snage Članci 3., 10. stavci 1., 2. i 3., članci 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34. stavak 1. točka 3., članci 42. i 48. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine br. 75/05).
Popis aktivnih tvari odobrenih za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u RH, Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu aktivnih tvari sredstava za zaštitu bilja, Pravilnik o dokumentaciji za ocjenu i registraciju sredstava za zaštitu bilja, Pravilnik o označavanju sredstava za zaštitu bilja. osim čl. 9. Pravilnik o jedinstvenim načelima za ocjenjivanje i registraciju sredstava za zaštitu bilja, Pravilnik o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja. osim čl. 14.a Pravilnik o određivanju graničnih prijelaza za promet sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine br. 21/08). Naredba o zabrani prometa i primjene sredstava za zaštitu bilja koja sadrže određene aktivne tvari (Narodne novine br. 109/07).
Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla. Kako bi se postiglo da s danom prijema RH u punopravno članstvo u EU sredstva za zaštitu bilja registrirana u našoj zemlji budu što usklađenija sa standardima EU, Ministarstvo je donijelo niz drugih odluka:
npr. produljenje valjanosti dozvola sredstvima s Popisa SZB. Ona imaju dozvolu za promet i primjenu u RH (NN 84/06), ponovna ocjena odnosno reregistracija sredstva (članak 25. Stavak 4. i 5. Zakona). Također ukidanje dozvola i povlačenje s tržišta sredstva koja sadrže aktivne tvari koje nisu uvrštene na listu Aneksa I Direktive 91/414 EEC i sl. Pravilnikom o ispunjavanju uvjeta dobre istraživačke prakse (NN 107/09) pri istraživanju učinkovitosti SZB nacionalni se sustav uskladio sa zahtjevima EU za postupke istraživanja učinkovitosti SZB.
Spomenutim propisom stvoreni su preduvjeti za prihvaćanje rezultata pokusa na međunarodnoj razini. Također su određeni uvjeti pod kojima se pokusi planiraju, organiziraju, izvode, nadziru, evidentiraju i arhiviraju. Pravne i fizičke osobe koje žele biti službeno prepoznati subjekti, a koji ispunjavaju propisane uvjete i standarde, trebaju kod nadležnog tijela državne uprave podnijeti zahtjev za dobivanje certifikata o ispunjavanju uvjeta utvrđenih predmetnim propisom.
Za poljoprivredna je gospodarstva značajna odluka Ministarstva od 10.2006. kojim je objavljena lista sredstva prisutnih na tržištu RH koje sadrže djelatne tvari koje nisu dopuštene za uporabu u sredstvima EU. Na taj je način od 28.5.2007. -12.9.2012. godine Rješenjima o zabrani prometa SZB s hrvatskog tržišta povučeno iz prometa 76 pesticidnih djelatnih tvari.
Većina djelatnih tvari kemijskih sredstva je prema opasnosti svrstano u četiri skupine, pa svi korisnici kod tretiranja posebno moraju voditi računa o sljedećim mjerama opreza. (1) pri tretiranju treba spriječiti izloženost ljudi i domaćih životinja sredstvu. (2) spriječiti da sredstvo dospije u (2a) izvore vode, vodotoka, bunara, jezera, mora i druge površinske i podzemne vode. (2b) u objekte koji služe za opskrbu pitkom vodom. (2c) na susjedne kulture i ostale poljoprivredne površine. (2d) u objekte gdje obitavaju ljudi. (2e) u objekte gdje uzgajamo domaće životinje ili držimo divljač ili (2f) u druge ne ciljane objekte.
Vođenje evidencije o uporabi SZB
Za sve korisnike sredstva za zaštitu bilja vrlo su značajne odredbe iz Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08 i 55/12). Poglavito stoga, jer je vođenje evidencije o uporabi SZB na otvorenom i zaštićenom prostoru. Koje su dužni voditi proizvođači bilja i biljnih proizvoda namijenjenih tržištu stupilo na snagu od 1. siječnja 2010. godine.
Sva kemijska sredstva za zaštitu bilja (a isto vrijedi za sredstva u ekološkoj proizvodnji) moraju se primjenjivati u skladu s rješenjem o registraciji. Odnosno dozvolom Ministarstva poljoprivrede, te u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi. Sredstva treba koristiti na način najprihvatljiviji s gledišta dobre poljoprivredne prakse, integrirane zaštite bilja i zaštite okoliša. Korisnici također moraju poštivati odredbe propisa koji uređuju sigurnost i zaštitu na radu. Ako se tretira u noćnim satima blizu naselja, moraju se poštivati odredbe koje uređuju javni red i mir.
Zaštita pčela
U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura korisnik mora najmanje 48 sati prije tretiranja, kontaktnim sredstvom opasnim za pčele, obavijestiti pčelare. Ako korisniku pčelar nije poznat, mora obavijestiti najbližu udrugu pčelara. Radi dodatne zaštite pčela, cvjetni podrast u višegodišnjim nasadima mora u trenutku tretiranja sredstvima koja su opasna za pčele biti pokošen. U cvatnji poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje dopuštena je samo u noćnim satima. To počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.
Rukovanje tretiranim sjemenom
Tretirano sjeme ne smije se koristiti za prehranu ljudi ili životinja, niti za preradu i treba ga držati izvan dohvata djece, stoke i divljači. Prilikom rukovanja sjemenom i čišćenja opreme, izbjegavajte dodir s kožom i dišnim sustavom, te nosite odgovarajuću zaštitnu opremu. Prosuto sjeme zakopajte ili uklonite. Spriječite onečišćenje površinskih voda tretiranim sjemenom. Prije sjetve, kad otvarate vreće sa sjemenom, prilikom punjenja i pražnjenja sijaćice, izbjegavajte izlaganje prašini. Prašinu s dna vreće sa sjemenom nemojte sipati u sijaćicu, a već tretirano sjeme nemojte tretirati dodatnim proizvodima.
Tijekom sjetve, tretirano sjeme nemojte sijati po jakom vjetru i pridržavajte se preporučene gustoće sjetve. Ukoliko koristite pneumatsku sijaćicu, prašinu od tretiranog sjemena treba pomoću deflektora usmjeriti prema površini tla ili u tlo. Da bi se zaštitile ptice i sisavci, tretirano sjeme treba utisnuti u tlo na odgovarajuću dubinu sjetve. Osobito na krajevima redova i na rubovima njiva. Nakon sjetve prazne vreće ili ostatke sjemena nemojte bacati u okoliš. Zbrinite ih u skladu s propisima o opasnom otpadu. Pobrinite se da ostatke tretiranog sjemena vratite u njihove originalne vreće. Prazne vreće nemojte koristiti ni za kakvu drugu namjenu.
Evidencijski list
Zabranjeno je ostatke sredstva izlijevati u vode, vodotoke, kanale, bunare, jezera, more i druge površinske i podzemne vode. Voda koja se koristila kod pranje uređaja za primjenu sredstva za zaštitu bilja mora se zbrinuti. Na način da ne postane izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Pri tretiranju površina koje su u blizini površinskih i podzemnih voda mora, se poštovati zaštitni pojas u skladu s uputama za uporabu i oznakama na etiketi. Također propisima koji uređuju zaštitu voda. Nakon uporabe sredstva, praznu ambalažu valja zbrinuti na propisan način.
Od početka 2010. svi tržni proizvođači bilja i biljnih proizvoda obvezni su voditi već ranije spomenutu evidenciju o uporabi sredstva na otvorenom te u zatvorenom i zaštićenom prostoru. Osim općih podataka (ime i prezime korisnika – osoba koja je provela tretiranje, ime vlasnika ili posjednika bilja, MIBPG iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstva, podaci o tretiranim površinama – naziv ARKOD parcele). Evidencija se vodi po parcelama i kulturama. Ako proizvođač uzgaja istu kulturu na više parcela koje čine jedinstvenu cjelinu, tada se može voditi na istom “Evidencijskom listu”! Za svaki zaštićeni objekt evidencija se vodi zasebno. Ttako popunjeni Evidencijski listovi čuvaju se najmanje 5 godina. Posebni su uvjeti ovim Pravilnikom također propisani za davatelje usluga u poslovima suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama!
“Evidencijski list” mora za svaku uporabu sredstva za zaštitu bilja sadržavati (NN 55/12):
• trgovački naziv sredstva za zaštitu bilja;
• datum, te vrijeme početka i završetka tretiranja;
• količina primijenjenog sredstva za zaštitu bilja (doza, koncentracija);
• veličina površine i tretirana kultura odnosno biljni proizvod;
• objekt;
• površina;
• neka druga uporaba; te
• napomenu (datum berbe i/ili žetve)
Održiva uporaba pesticida
Na razini EU usvojena je Direktiva 2009/128/EZ EP i Vijeća od 21.10.2009. o utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida. Sukladnoj tom europskom propisu u službenom je listu od 19.11.2012. objavljen Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida (NN 142/12). Ovaj Pravilnik propisuje obvezu izobrazbe svih profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika (prodavača) sa dobivanjem iskaznica do 26.11.2015. (iskaznica nakon tog datuma omogućuje legalnu kupnju SZB)!
Pritom moraju odslušati osnovni modul izobrazbe u trajanju 15 školskih sati i proći polaganje pismenog ispita sa uspjehom više od 60% pozitivnih odgovora da bi dobili uvjerenje “položio”. Temeljem kojeg stječu pravo na izdavanje iskaznice! Iskaznica se obnavlja naknadno svakih 5 godina sa slušanjem 5 školskih sati dopunskog modula i naknadnoj provjeri znanja. Sredstva moraju biti skladištena u originalnoj ambalaži. Odvojeno od hrane i hrane za životinje, izvan dosega djece. Uz određene uvjete glede temperature, vlage i svjetlosti. Ako se tijekom ili nakon tretiranja uoči opasnost ili neželjeno djelovanje sredstva ili ostataka sredstva o tome treba odmah obavijestiti nadležnog poljoprivrednog inspektora.
Korisnici pri tretiranju moraju koristiti ure đaje za primjenu koji će se morati redovito pregledavati i nositi znak o pregledu. Do 26. studenog 2014. moraju biti pregledani svi uređ aji za aplikaciju pesticida proizvedeni prije 1995. godine. Svi uređaji moraju biti barem jednom pregledani do 26.11.2016.(novi uređ aji ne moraju na pregled 3 godine). Nakon tog datuma mogu se koristiti samo ure đaji za aplikaciju koji od ovlaštene stanice imaju znak o redovitom pregledu! Nakon tog datuma učestalost pregleda je jednom u tri godine nakon zadnjeg pregleda.
Zbrinjavanje SZB
Svako kemijsko sredstvo za zaštitu bilja (SZB) ima svoj životni ciklus, koji započinje a) razvojem i proizvodnjom. Zatim b) skladištenjem, transportom i distribucijom, c) primjenom u proizvodnji, d) upravljanjem praznom ambalažom i e) zbrinjavanjem starih zaliha.
Sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06) i Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07) pravne su osobe od 2009., ali također i sve fičzicke osobe od 2010. godine, dužni ukljuciti se u pravilan pocetak gospodarenja otpadnom ambalažom sredstva za zaštitu bilja (SZB).
Iz tih razloga tvrtke koje proizvode i/ili uvoze sredstva za zaštitu bilja te ih stavljaju na tržište RH. Izvorni su proizvođači otpadne ambalaže, pa ih kroz planiranu mrežu (mjesta sakupljanja) imaju obvezu na vlastiti trošak odvojeno sakupljati (opasni otpad)! Ovakav sustavni model sakupljanja i zbrinjavanja otpadne ambalaže SZB posljednjih godina organizira Udruga proizvođača i zastupnika sredstva za zaštitu bilja (CROCPA) u suradnji s tvrtkom C.I.A.K. d.o.o. Pritom nekomercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva (poljoprivredna proizvodnja za vlastite potrebe bez korištenja državnih potpora) mogu odložiti propisano ispranu ambalažu u za to posebne kontejnere (pritom ne trebaju ovjeravati prateći list)!
Komercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva (korisnici novčanih potpora u poljoprivrednoj proizvodnji), uz obrtnike i tvrtke, moraju pritom voditi evidenciju kroz “Očevidnik o tijeku i nastanku otpada” (Obrazac ONTO) i “Prateći list” (Obrazac PL – Oo). Navedeni obrazac “Prateći list” (Obrazac PL – Oo) gospodarstva novina” i/ili ih dobivaju od sakupljača opasnog otpada C.I.A.K. na mjestima prikupljanja. Prvi korak pravilnog gospodarenja otpadnom ambalažom je pravilno ispiranje nakon primjene SZB. Prazna ambalaža koja nije pravilno isprana predstavlja potencijalnu prijetnju za okoliš i čovjeka. Osoba koja rukuje SZB ispire ambalažu odmah nakon pražnjenja, a ispranu tekućinu prebacuje u uređaj za aplikaciju (npr. prskalicu).
Studija od strane Stručne skupine o ambalaži Europske udruge za zaštitu bilja (ECPA) provedeno 1992. godine pokazala je da trostruko ispiranje uklanja 99,99 % prvobitnog sadržaja iz spremnika, uz najbolju mogućnost pranja i otjecanja. Obzirom da za trostruko ispiranje nije potrebna dodatna oprema, da se može provoditi u svim prilikama i ne zahtijeva dodatne troškove, ovom prilikom detaljnije opisujemo postupak. Trostruko ispiranje otpadne ambalaže SZB – za trostruko ispiranje onaj tko rukuje ambalažom trebao bi omogućiti da se sadržaj iscijedi dodatnih 30 sekundi pri pražnjenju.
Potom bi trebalo napuniti čistom vodom 25-30 % volumena ambalaže. Zatim bi trebalo sigurno zatvoriti čep. Nakon čega ambalažu treba protresati, rotirati, kotrljati ili preokrenuti tako da voda obuhvati sve unutarnje površine. Tekućinu od ispiranja zatim treba preliti u prskalicu (preporučeno vrijeme cijeđenja je 30 sekundi). Ovaj postupak trebalo bi ponoviti najmanje 3 puta ili sve dok ambalaža nije vidljivo čista. Važno je napomenuti da se ispiranje provodi u slučaju pražnjenja tekuće formulacije SZB iz plastične ambalaže! Ukoliko su SZB krute formulacije pakirane u papirnatu, višeslojnu ili sličnu ambalažu, ispiranje se ne provodi. U tom je slučaju ambalažu potrebno samo potpuno ispraznili (i/ili najviše jednom isprati).
SADNI MATERIJAL, SJEME I ZAŠTITA SORTI
Sukladno EU propisima (uredba Vijeća 2100/94 i direktiva 98/44/EC) i Zakonu o dopunama zakona o zaštiti biljnih sorti u RH, od 21.10.2011. na gospodarstvima se smije sijati tzv. “farmersko sjeme”. To je sjeme poznate i zaštićene sorte samo-oplodne vrste bilja proizvedeno na vlastitom posjedu. Poljoprivredni proizvođač ga smije sijati isključivo na vlastitim površinama. Stoga u nekim zemljama članicama EU, farmersko sjeme mora proći laboratorijsku provjeru kakvoće. Također zadovoljiti iste standarde kao i certificirano sjeme. Nažalost, u važećim propisima u Hrvatskoj nema odredbe o zdravstvenom stanju farmerskog sjemena! Ipak, farmersko sjeme nije nedorađeno, naturalno sjeme zvano “tavanuša” (misli se na ozimu pšenicu).
Sjetva “farmerskog sjemena” je dopuštena pod posebnim uvjetima. Među važnijima je zahtjev da poljoprivredni proizvođač obvezno mora postupiti u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva. Posebno vodeći računa o sprječavanju pojave štetnih organizama na usjevima zasnovanim korištenjem tog materijala.
Stručno je neopravdano sijati “tavanušu”. Zato jer tada u usjev i tlo unosimo uzročnike bolesti i korove pa možemo imati probleme u proizvodnji. To dokazuje stanje na terenu već prve sezone nakon što je dopuštena sjetva “farmerskog sjemena” u našoj zemlji. Naime, u žetvi ozime pšenice tijekom ljeta 2012. na nekoliko je otkupnih mjesta potvrđena zaraza zrna vrlo opasnom smrdljivom snijeti pa postoji vrlo velika opasnost da se ova opasna bolest ponovno raširi do razmjera kakve smo primjerice imali 2002.
Obiteljska gospodarstva koja su prijavljena kao komercijalna u Upisnik PG-a dobila su još početkom 2011. na kućne adrese knjižicu “Načela dobre poljoprivredne prakse”. Ona će se pristupanjem RH u punopravno članstvo EU primjenjivati kroz brojne propise. Na taj način uvjetovati ostvarivanje izravnih plaćanja iz fonda zajedničke poljoprivredne politike.
Status integrirane proizvodnje
EU će u razdoblju od 2014. do 2020. prosječno godišnje za poticanje poljoprivredne proizvodnje izdvajati 55 milijardi eura. RH je u pristupnim pregovorima za naše poljoprivrednike “osigurala” omotnicu u ukupnom iznosu nešto većem od 700 milijuna eura godišnje.
Prema nekim temeljnim odrednicama za naredno sedmogodišnje razdoblje (2014.-2020.) EU najveći dio poticaja (oko 30%) planira isplatiti poljoprivrednim gospodarstvima. Ona će godišnje proizvoditi barem 3 kulture, dio površina će imati pod pašnjacima, a djelomično će se baviti ekološkom poljoprivredom (barem na 7 % površina). Uspješna se biljna proizvodnja dugoročno može održati samo ako odabrane kulture uzgajamo sustavno jednu za drugom u plodoredu.
Poticanje integrirane poljoprivredne proizvodnje. (NN 32/10, 137/12) i primjena alternativnih (nekemijskih) metoda zaštite postaje nužnost u europskoj poljoprivredi temeljem Direktive o održivoj uporabi pesticida. (NN 142/12).
PLODORED – TEMELJNI PREDUVJET USPJEŠNE INTEGRIRANE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
Tehnološke smjernice za ratarsku proizvodnju zahtijevaju tijekom 5 godina na istoj parceli uzgoji barem 3 biljne vrste iz botanički različite porodice. Jedan od značajnih razloga uvođenja plodoreda je snošljivost usjeva prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi. Također tolerantnost prema korovima, štetnicima i uzročnicima bolesti koji se “nakupljaju” u tlu. Divlje su biljke vrlo snošljive. Vrste koje se ne mogu prilagoditi na uvjete koji vladaju u prirodnim biljnim zajednicama ubrzo bivaju potisnute. Naprotiv, poljoprivredne se kulture ponašaju različito prema ponovljenoj ili dugotrajnoj uzastopnoj sjetvi i sadnji. Neke to lakše podnose, dok su druge vrlo osjetljive, pa ih dijelimo u dvije osnovne skup
. Saznajte sve o propisima zaštite bilja sa standardima EU){kind=link}