Cvatnja je vrlo osjetljiva faza razvoja vinove loze. Peronospora i pepelnica te grožđani moljci i crveni pauk standardni su problemi uz koje se može pojaviti i rani botritis na osjetljivim sortama. Za suzbijanje bolesti (početak i završetak cvatnje) moramo svakako koristiti kombinirane fungicide sistemično-kontaktnog djelovanja koji će se nakon prskanja rasporediti po cijeloj lisnoj masi i bobicama. Raspored preparata je vrlo važan jer nam, u ovo vrijeme prskanja, bujna lisna masa ne dopušta kvalitetno pokrivanje svih listova (i mladica – crna pjegavost!), a unutar čokota razvija se mikroklimat pogodan za razvoj bolesti.

Kod prskanja prije cvatnje moramo koristiti fungicide sa sistemičnim djelovanjem. Za kurativnu zaštitu vinove loze neposredno prije cvatnje Chromos Agro preporučuje jedan od sljedećih pripravaka za suzbijanje plamenjače:
– FORUM STAR (0,2%)
– RIDOMIL GOLD MZ 68 WP (0,25%)
– RIVAL (0,35%)

Suzbijanje pepelnice

Za suzbijanje pepelnice u razdoblju prije cvatnje možete primijeniti pripravke: TOPAS 100 EC (0,025%), TILT 250 EC (0,015%) koje radi bržeg inicijalnog djelovanja i u slučaju jakog napada treba kombinirati sa pripravkom CHROMOSUL 80 (0,2%). U fazama prije cvatnje i nakon cvatnje vrlo dobar učinak na pepelnicu, pokazali su i pripravci:
– VIVANDO (0,015%)
– COLLIS (0,04 %)
– POSTALON (0,1 %).
– CABRIO TOP u koncentraciji od 0,15% suzbija dvije najvažnije bolesti vinove loze (pepelnicu i peronosporu).

Aktivne tvari su piraklostrobin i metiram koji dubinski i antisporulantno suzbijaju gljive uzročnike pepelnice i peronospore. Djelovanje ovih fungicida traje 10-12 dana u najgorim uvjetima za zarazu (obilne kiše, vlaga, vjetar) pa zbog smanjenog broja prskanja i učinkovitosti
ekonomski su vrlo isplativi.
Pojava grožđanog moljca
Ponegdje se već počela javljati prva generacija grožđanih moljaca. Stoga je fungicidima potrebno
dodati insekticid kontaktnog djelovanja po izboru:
– ROTOR 1,25 SC (u koncentraciji od 0,05 %)
– FASTAC 10 SC (0,014%)
– KARIS (0,012%)
– RELDAN 40 EC (0,12 %)
– LASER (0,017%).

Prskanje neposredno prije cvatnje zahtijeva miješanje tri (ili četiri) pripravka, i to:
• sistemik protiv peronospore
• sistemik protiv pepelnice (+sumpor)
• insekticid protiv grožđanog moljca.

Sljedeću zaštitu vinove loze treba provesti pri kraju cvatnje (u vrijeme čišćenja bobica). Preporučujemo upotrebu istih fungicida protiv peronospore (RIVAL, FORUM STAR, RIDOMIL MZ 68 WP), uz mogućnost primjene i pripravka RIDOMIL GOLD PLUS 42,5 WP (u koncentraciji 0,4%) koji osim mefenoksama sadrži i bakar pa se djelatne tvari nadopunjuju i ostvaruju izvrsno djelovanje na peronosporu.

Prskanje nakon cvatnje

Za suzbijanje pepelnice nakon cvatnje preporučujemo koristiti iste fungicide koje smo primijenili prije cvatnje uz obvezatni dodatak fungicida protiv truleži:
– CANTUS u koncentraciji 0,1% (100 g u 100 l vode)
– CHORUS 75 WG u koncentraciji od 0,05%
– SWITCH 62,5 WG u koncentraciji 0,08% (80 g u 100 l vode).
Sam grozdić je rastrerastresit pa primijenjeni fungicid prodire duboko u unutrašnjost grozda čineći
odličnu zaštitu bobica i peteljki.
Prethodni članakMeso s gljivama i umakom od sira
Sljedeći članakPunjena puretina u grahu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.