Lagana voćna torta

43

Podloga:
Gotova svjetla biskvitna podloga – jedan sloj Ø 26 cm
Krema:
1 želatina u prahu
50 dag nemasnog
kravljeg sira
10 dag šećera u prahu
1 vanilin šećer
2 dl bijelog vina
5 dl slatkog vrhnja
Nadjev:
50 dag miješanog voća (kivi, mandarine, breskve iz kompota, kruške, jagode, dinje)
Preljev za tortu:
1 pakiranje svijetlog preljeva za tortu
1 žličica šećera
2,5 dl soka od jabuka

Priprema kreme: Želatinu namočite u 1 dl vina i ostavite oko 10 min. da nabubri. Sir pomiješajte sa šećerom, vanilin šećerom i ostatkom vina u kremastu smjesu bez grudica. Želatinu namočenu u vinu rastopite na pari i dodajte smjesi sa sirom. Čim se počne stvrdnjavati, lagano u nju umiješajte tučeno slatko vrhnje.
Priprema nadjeva: Voće očistite i izrežite na što tanje kriške.
Priprema preljeva: Preljev pripremite prema naputku na pakovanju preljeva za tortu.
Postupak: Podlogu stavite na pladanj na kojem ćete tortu poslužiti. Oko podloge namjestite obruč kalupa za tortu. Kremom premažite podlogu torte u kalupu i stavite pola sata u zamrzivač da se krema stisne. Na stisnutu kremu složite pripremljeno voće. Pripremljenom želatinom prelijte voće na torti i ostavite da želatinozni preljev postane čvrst. Prije posluživanja uklonite obruč kalupa za tortu.
Savjet: Ukoliko tortu pripremate za djecu umjesto bijelog vina možete staviti istu količinu jabučnoga ili narančinog soka. Vrijeme pripreme: 20 min.

Recept iz knjige Torte bez pećnice

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakDalmatiner
Sljedeći članakLedena simfonija
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.