Biskvit:

✦3 jaja

✦100 g šećera

✦1 vanilin šećer

✦100 g oštrog brašna

Priprema:

1. Jaja sa šećerom i vanilin šećerom pjenasto umutiti dok smjesa ne pobijeli. Na kraju pjenjačom lagano umiješati brašno.

 2. Rasporediti u kalup obložen papirom za pečenje dimenzije 37 x 35 cm. Peći u zagrijanoj pećnici na 190 °C, 8 – 9 minuta. Ne peći dugo da biskvit ne puca pri savijanju.

Žele:

✦200 g borovnica

✦70 g šećera

✦15 g škrobnog brašna (gustina)

✦4 žlice vode

Priprema:

3. Prokuhati borovnice sa šećerom. Izgnječiti vilicom i nakon 2 – 3 min kuhanja, dodati razmućeno škrobno brašno u vodi. Kuhati miješajući dok se ne zgusne i vruće namazati na biskvit. Staviti u hladnjak da se ohladi i stisne.

Krema:

✦500 g mascarpone sira

✦60 g šećera u prahu

✦1 žličica arome vanilije

✦125 ml  vrhnja za šlag

Priprema:

4. Umutiti mascarpone sa šećerom u prahu i aromom vanilije, pa ručno umiješati posebno umućeno vrhnje za slag.  

5. Po želeu namazati kremu od koje odvojiti par žlica za dekoraciju. Biskvit izrezati na trake od 5 cm.

6. Prvu traku smotati okomito na tanjuru na kojem će stajati torta, a svaku sljedeću traku motati oko prethodne i tako redom dok se ne potroše sve trake. Oko gotove torte staviti obruč za torte da se bolje stisne. Ohladiti najmanje nekoliko sati ili preko noći u hladnjaku. Ukrasiti ostatkom kreme i bobičastim voćem.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakČajevi za detoksikaciju organizma
Sljedeći članakUspješno završen projekt za bolje upravljanje digitalnom upravom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.