Stara čokolada torta

33

TIJESTO:

8 žumanjaka

vanilin šećer

malo soli

15 dag šećera

8 bjelanjaka

10 dag biskvitnih mrvica

10 dag naribane čokolade

10 dag samljevenih lješnjaka

4 dl sherrya ili prošeka

30 dag marmelade od marelica

 

GLAZURA:

10 dag naribane čokolade 

1 jaje
20 dag šećera u prahu

6 dag maslaca 

Premažite maslacem dno kalupa. Zagrijte pećnicu na 180 °C. Pjenasto izmiješajte žumanjke, vanilin šećer, sol i pola količine šećera. Istucite čvrst snijeg od bjelanjaka, u koji malo po malo umiješajte preostali šećer, pa ga još dobro istucite da bude tako čvrst da se može rezati nožem. Oprezno umiješajte snijeg u smjesu od žumanjaka. Pomiješajte biskvitne mrvice, naribanu čokoladu i lješnjak, pa to tako đer dodajte smjesi. Stavite tijesto u kalup i pecite ga 30-40 minuta. Ispečenu tortu ostavite neka odleži preko noći. Prerežite je vodoravno u tri lista pa svaki natopite sherryem (ili prošekom). Dva dijela premažite razmučenom marmeladom i složite ih jedan na drugoga, a trećim ih dijelom poklopite. Rastopite naribanu čokoladu na pari, pa je opet ohladite i pomiješajte s jajetom i šećerom u prahu. Rastopite maslac i umiješajte ga kap po kap u čokoladnu smjesu da postane pjenušava. Premažite ovom čokoladnom glazurom površinu i stranice torte. Površinu još valovito ukrasite širokim nožem. Glazura se mora prije upotrebe potpuno osušiti.
SAVJET:
Blagi čokoladni biskvit i čokoladna ocaklina glavni su sastojci koji starobečkoj torti daju sjajan okus. Sladokusci mogu, me đutim, dodati torti još i nadjev od marcipana: zamijesite 20 dag marcipana s 10 dag prosijanog šećera u prahu i razvaljajte u dva tanka lista. Stavite listove od marcipana na namaz od marmelade i složite tortu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakFini žarbo
Sljedeći članakKokosova pita
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.