width=Podloga:
– Gotova biskvitna svijetla podloga za tortu – jedan sloj, Ø 26 cm
– 5 žlica marmelade od ribiza

Krema:
– 5 dl mlijeka
– 10 dag šećera u prahu
– 1 paketić riže na mlijeku sa vanilijom (Dr. Oetker)
– 1 vanilin šećer
– 12 listova želatine
– 2 žumanjka
– naribana korica 1 neprskanog limuna
– 6 žlica ruma
– 2 bjelanjka
– 4 dl slatkog vrhnja

Nadjev:
– 30 dag kupina
– 15 dag bijelog grožđa
– 1 paketić crvenog preljeva za tortu
– 2,5 dl soka od jabuka

Ukrašavanje:
– 1,25 dl slatkog vrhnja
– 1 kremfiks
– 1 vanilin šećer

Priprema kreme: Želatinu namočite u hladnu vodu da nabubri. U loncu promiješajte mlijeko i šećer u prahu, zakuhajte, umiješajte rižu i ostavite 30 min. da riža nabubri. Ohladite rižu i u hladno dodajte vanilin šećer. Žumanjke i limunove korice umiješajte u rižu, dodajte želatinu koju ste laganim zagrijavanjem omekšali, rum i čvrsto tučeni snijeg od bjelanjaka. Na kraju lagano umiješajte tučeno slatko vrhnje.

Priprema nadjeva: Kupine operite i ocijedite. Bobice grožđa raspolovite. Pripremite preljev prema naputku na vrećici sa sokom od jabuka.

Postupak: Sloj biskvitne podloge položite na tanjur za tortu i oko njega namjestite obruč kalupa za tortu. Podlogu premažite marmeladom od marelica, na nju rasporedite kremu i tortu ostavite 3 sata u hladioniku da se stisne. Kupine i grožđe rasporedite u krugovima po rashlađenoj površini torte, te prelijte pripremljenim preljevom. Tortu ostavite u hladioniku da se želatina stvrdne.

Ukrašavanje: Odstranite obruč kalupa za tortu. Čvrsto istucite slatko vrhnje s kremfiksom i vanilin šećerom. Time premažite stranice i rub torte.

Savjet: Umjesto kupina za tortu možete uzeti i drugo voće, npr. maline, jagode, borovnice.

Recept iz knjige „Torte bez pećnice

Prethodni članakSloženac od lososa, njoka i krem sira
Sljedeći članakMunchmallow
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.