Bamija voli toplinu

    88

    Bamija je grmolika biljka, razgranata onoliko koliko ima slobodnog prostora. Visine je oko 60 cm, a u povoljnim uvjetima može biti i viša. Stabljika i grane crvenkaste su boje i posute oštrim dlačicama koje na osjetljivoj koži mogu izazvati alergijske podražaje. Donji listovi su cijeli, a vršni su urezani do peteljke i trodjelni. Cvijet je zvonolik, svijetložute boje. Svaki pojedini cvijet cvate samo jedan dan, ujutro se otvara, a popodne vene i mijenja boju od žute preko ružićaste do crvene.
    Bamija se sije kasno zbog velike potrebe za toplinom. Sjeme isklije za 15 dana pri temperaturi višoj od 15 °C, dok je optimalna temperatura rasta 20 – 28 °C. Zato se u kontinentalnom području sije sredinom svibnja.
    Kako bi se ubrzalo klijanje i nicanje, sjeme treba navlažiti i sijati u vlažno tlo.
    Bamija uspijeva na svim tlima koja joj pružaju dovoljne količine hranjiva i vlage. Osobito su pogodna tla gnojena stajskim gnojem, koji se dodaje ujesen uz duboku obradu, u količini 300 do 400 kg/100 m2. Na proljeće se prije sjetve ista površina gnoji NPK gnojivom formulacije 12:12:12.
    Sjeme se sije na razmak između redova od 50 cm i 15 – 20 cm u redu. Biljke se u početku sporo razvijaju zbog nedovoljne topline, no, s povišenjem temperature one ojačaju i postaju bujne. Berba započinje nekoliko dana nakon cvatnje, jer plodovi brzo sazrijevaju. Plodovi se beru svaka 2 do 3 dana. Redovitom berbom pospješuje se stvaranje novih plodova koji se beru sve do kasne jeseni i prvih mrazeva.

    (Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakRast ploda
    Sljedeći članakErwinia – najopasnija bolest jabučastog voća
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.