Bolesti borovnica i brusnica

    82

    Borovnice i brusnice su voćne vrste značajne po velikom sadržaju medicinsko važnih spojeva, kao što su različiti antioksidansi (neki vitamini, fenoli i dr.), te stoga vrlo povoljno djeluju na zdravlje čovjeka, pa je i to između ostalog razlog povećanog zanimanja za uzgoj ove voćne vrste. Kod nas je uzgoju najviše proširena američka borovnica (Vaccinium corymbosum).

    Važno je naglasiti da kod nas do sada još nema registriranih fungicida za suzbijanje većine bolesti na ovim biljkama, pa se u ovom članku navode mjere suzbijanje koje se provode u svijetu, gdje je više proširen uzgoj borovnice. Kod nas imaju dozvolu samo fungicidi na bazi sumpora za pepelnicu i na fludioksonila za sivu plijesan.

    ""Palež cvjetova ili siva plijesan

    Ovo je jedna od najčešćih bolesti na borovnicama. Uzročnik bolesti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana, poznatija pod nazivom Botrytis cinerea. Bolest se naročito javlja jačim intenzitetom u kišnim i hladnijim godinama. Simptomi se najbolje uočavaju u vrijeme cvatnje u vidu paleži cvjetova, ali i truleži plodova. Cvjetovi izgledaju ako da su spaljeni i suše se. Palež nekada može zahvatiti i lišće i izboje biljaka. Suzbijanje se provodi fungicidima, a kao što su: dikarboksimidi (Kidan SC, Lupo SC i dr.), fludioksonil (Switch 62,5 WG), fenheksamid (Teldor SC 500), pirimetanil ( Mythos SC, Botril 300 SC, Cezar SC, Botryticid SC i dr.). Suzbijanje treba vršiti već od početka cvatnje do početka zriobe plodova. Kod nas dozvolu ima samo Switch 62,5 WG.

    ""Rak stabljike borovnice

    Ovu bolest mogu uzrokovati više vrsta fitopatogenih gljiva kao što su: Fusicoccum putrefaciens, Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. Simptomi se najčešće uočavaju na stabljikama biljaka u vidu nekroza, rak rana i odumiranja kore stabljike, zatim sušenja izboja, pa i cijelih grmova u slučaju jače zaraze i uzgoja osjetljivih kultivara. Mjere suzbijanje ne daju baš zadovoljavajuće rezultate što povećava opasnost od pojave ove bolesti. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika) od fungicida se najčešće koriste iz skupine ftalamida kao što je kaptan (Merpan 80 WG, Captan 50 WP, Stoper WP i dr.) i folpet (Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futura WP, Shavit WP i dr.).

     

    Fungicidi se primjenjuju jedan put mjesečno od ranog proljeća do opadanja lišća. Obavezno bi trebalo uklanjanjati zaražene dijelove biljaka i izboja iz nasada. 

    Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile, a relativni otporni su Blueray, Pioneer

    ""Antraknoza plodova
    Ova bolest se najčešće javlja na plodovima borovnica u vrijeme zriobe u vidu antraknoznih udubljenih pjegica. Simptomi se mogu javiti i na drugim dijelovima biljke (cvijetovima, listovima i izbojima), ali dosta manje. U jakim napadu bolesti dolazi i do truleži i propadanja plodova. Uzročnik su fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum. Jako osjetljive sorte na ovu bolest su: Blueray, Harrison, Bounty. Suzbijanje bolesti vrši se s fungicidima od sredine cvatnje do početka razvoja plodova u intervalima 8-10 dana. Prema iskustvima iz svijeta najbolju djelotvornost pokazuju fungicidi na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i azoksitrobina (Quadris KS, Quo Vadis KS, Amistar 250 SC i dr.).

    ""Pjegavost lišća

    Od više bolesti koji dolaze na lišću borovnice najčešća je tzv. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeo sporium minus te septorijska pjegavost lišća koju uzrokuje gljiva Septoria spp.. Pojavljuje se obično krajem lipnja u vidu crvenkastih pjega na licu lista. U slučaju jače zaraze (što je kod na rijetkost) može doći i do defolijacije ili opadanje lišća. Prema iskustvima iz svijeta suzbijanje se vrši fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i benzimidazola (Bavistin FL KS, Zino KS). Tretiranje se vrši nakon berbe u razmaku od dva tjedna. 

     

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakProljetno zasnivanje travnjaka
    Sljedeći članakRokovi plaćanja državnih potpora u poljoprivredi
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.