Tijekom sušenja količina vode u biljnoj masi smanjuje se sa 75 do 80 na 10 do 15 posto i time sprječava kvarenje krme. Kosidbom prirodnih ili kultiviranih (posijanih) livada dobiva se livadno sijeno, a kosidbom oranica sijeno djeteline, lucerne, djetelinsko-travnih smjesa (DTS) i žitarica. Njihova kakvoća ovisi o vrsti tla, gnojidbi, vremenskim prilikama (dovoljno vlage), vremenu kosidbe i načinu sušenja.
Sijeno se uobičajeno suši na tlu za topla vremena, pri čemu se gubi više od 40 posto hranidbene vrijednosti, a za loša vremena i znatno više. Drugi način je sušenje sijena iznad zemlje na različitim napravama (oblik ljestava, piramida i sl.), pri čemu se postiže veća hranjiva vrijednost sijena te pravilniji porast zelene mase za idući otkos.
U posljednje vrijeme sve se više koristi kombinacija prirodnoga i mehaniziranog načina sušenja, tako da se zelena masa nakon kosidbe zadržava između 1 i 2 dana na otvorenom te balira i odvozi u sjenike na dosušivanje. Pritom se vlažnost u prvoj fazi sušenja smanjuje do 35 posto, a u drugoj fazi do 15 posto što je odgovarajuća vlažnost za skladištenje sijena.
Posljednji način sušenja je umjetno sušenje u sušarama, pri čemu se biljkama brzo oduzima voda i zaustavljaju kemijski procesi koji utječu na smanjenje hranjive vrijednosti krmiva. Stoga se ovim načinom sušenja dobivaju najkvalitetnija sijena, jer su u najvećoj mjeri ostali sačuvani hranjivi sastojci. Međutim, troškovi ovog načina sušenja veliki su s obzirom na utrošak energije, pa se primjenjuje većinom samo za najkvalitetnija zelena krmiva (pr. proizvodnja brašna lucerne).
Sijeno predstavlja značajan izvor energije za preživače i konje, a njegova prosječna energetska vrijednost iznosi od 0,55 do 070 HJ/kg ST. U tabeli 3 prikazan je postotak ukupne (TDN) konzumirane energije, osiguran navedenim vrstama domaćih životinja sijenom i drugim vrstama krmiva.
Sijeno je značajniji izvor energije za krave muzare od svih ostalih vrsta domaćih životinja. Međutim, sijeno je također značajan izvor hrane za junad u tovu i konje.
Između livadnog i drugih vrsta sijena nema bitnih razlika u energetskoj vrijednosti. Međutim, u bjelančevinastoj vrijednosti postoje određene razlike između sijena livadnih trava i sijena leguminoza. Bjelančevinasta vrijednost nešto je veća u sijenu leguminoza (od 120 do 160 g/kg) nego u livadnom sijenu (od 70 do 90 g/kg sirovih bjelančevina).
Od mineralnih tvari najveći se značaj u sijenu pridaje makroelementima, odnosno sadržaju kalcija i fosfora. Količina kalcija u livadnim sijenima varira od 0,6 do 0,9 posto, a u sijenima leguminoza od 1,5 do 2 posto. Obje vrste sijena sadržavaju male količine fosfora (od 0,1 do 0,2 posto), a siromašne su natrijem. Osim toga, sadržavaju manje količine željeza a ostale mikroelemente (bakar, jod, kobalt, mangan, selen i dr.) u zanemarivim količinama.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravila prehrane kunića
Sljedeći članakRotkvica u plastenicima od jeseni do proljeća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.