Ljekovito bilje i začini u octu

Ocat se još od davnina koristi u razne svrhe: služi kao dodatak jelima i sredstvo za čišćenje; temelj je za izradu pripravaka koji služe za liječenje i olakšavanje tegoba te za njegu tijela. A u kombinaciji s ljekovitim biljem i začinima poprima novu, zanimljivu dimenziju; djelatne tvari iz bilja otpuštaju se u ocat koji se tako obogaćuje mirisima i okusima, a što je još važnije i korisnim tvarima. Sve to mu itekako dodatno proširuje područje i raznolikost primjene. Pripravke s octom i ljekovitim biljem i/ili začinima možemo jednostavno spraviti kod kuće i to prema svome ukusu i potrebama. Pri tome je najvažnije odabrati kvalitetne sirovine.

Ocat nastaje fermentacijom tekućine koja sadrži alkohol i to djelovanjem bakterija octenoga vrenja. Octenim vrenjem nastaje ocat, čiji je glavni sastojak octena kiselina odgovorna za prepoznatljiv okus i miris. Ocat ne dodajemo u hranu samo radi kiselkastoga okusa već je poznato da octena kiselina povoljno utječe na probavu i metabolizam (smanjuje razine kolesterola i triglicerida u krvi) te pomaže u snižavanju krvnoga tlaka. Ostali sastojci ovise o sirovini od koje je dobiven ocat. Ocat je od davnina poznat kao narodni lijek. Općenito ima protuupalna i antibakterijska svojstva pa je koristan za prevenciju i olakšavanje raznih tegoba.

Alkoholni („bijeli“) ocat proizvodi se industrijski, od alkohola etanola. Sastoji se samo od octene kiseline i vode. Proziran je i bistar, pa ga uglavnom koristimo za čišćenje doma i eventualno spremanje zimnice.

Voćni ocat se može se načiniti od većine vrsta voća, a najpoznatiji su vinski i jabučni ocat. Nakon što kod zgnječenoga voća završi alkoholna fermentacija, dolazi do octenoga vrenja i stvaranja octa. Voćni ocat sadrži manje octene kiseline od alkoholnoga octa. No osim octene kiseline i vode sadrži mnogobrojne korisne tvari, što ovisi o vrste voća od kojega je ocat nastao. Takvi octi obično sadrže obilje vitamina, minerala, voćnih kiselina, enzima, antioksidanata…

Za prehranu i izradu pripravaka s ljekovitim biljem (i za unutarnju i vanjsku primjenu) najbolje je koristiti voćni, nepasterizirani ocat jer sadrži najviše korisnih tvari.

Izrada octenih macerata

Princip izrade octenih macerata temelji se na jednostavnom potapanju bilja u octu koje u njemu stoji određeno vrijeme. Procijeđena tekućina mješavina je korisnih tvari iz octa te biljnih dijelova. Količinu odredimo prema ukusu, a uglavnom se preporučuje na 1 litru octa staviti 50 do 100 g suhe biljke. Možemo upotrijebiti i svježe biljke – obično na 1 litru octa stavljamo nekoliko većih grančica odabrane biljke. Postoje dva načina izrade:

1. Odabrane biljke i/ili začine stavimo u staklenku ili bocu i prelijemo octom te zatvorimo. Sve povremeno protresemo te nakon 10 dana do 4 tjedna procijedimo u boce i zatvorimo.
2. Brži način je da odabrano bilje i/ili začine 2 do 3 minute prokuhamo s octom. Ohlađeno procijedimo. Ovaj ocat možemo odmah upotrijebiti ili ga spremimo u boce za kasniju uporabu. Prikladan je za kiseljenje povrća.

Za cijeđenje trebamo odabrati gusto cjedilo i/ili gustu tkaninu kako bismo dobili čistu, bistru tekućinu.

Ocat i bilje za zdravlje i njegu

Ocat je vrlo koristan za zdravlje čitavoga organizma, a možemo ga upotrebljavati i izvana i iznutra. Najčešće koristimo jabučni i vinski koje je najjednostavnije je uzimati u hrani – primjerice u salatama ili ga pijemo razrijeđenog kao napitak. U nastavku donosimo kratak pregled nekih situacija i tegoba kada nam ocat i bilje mogu pomoći. Važno je da prije korištenja ocat uvijek razrijedimo kako ne bi došlo do nadraživanja usta, grla, želuca i kože. Ovisno o jačini octa otprilike na 1 dio octa dodajemo 2 do 4 dijela vode.

Napici za brži metabolizam, detoksikaciju i mršavljenje

Obično 1 do 2 čajne žlice stavimo u čašu vode te prema ukusu dodamo meda i začine prema želji (primjerice cimet, kurkuma, đumbir…). Ocat, osobito jabučni i vinski mogu pomoći i u gubitku suviška kilograma (obično se uzima jedna čajna žlica prije jela, u čaši vode). Za još bolje djelovanje možemo uzimati ocat u kojemu su se namakale odabrane ljekovite biljke i začini kao što su zeleni čaj, kopriva, đumbir, kajenska paprika, peršin, timijan, komorač, korijander, matičnjak, lovor, origano, piskavica…

Dezinfekcija i inhalacije

Za ispiranje ogrebotina, manjih rana i grla korisne su biljke antiseptičnog djelovanja (primjerice kamilica, kadulja, origano, timijan, majčina dušica…). Takav razrijeđeni ocat s biljem koristan je i za inhalacije dišnih organa.

Oblozi

Ocat u kojem su se namakale biljke poput kamilice, arnike, gaveza, gospine trave, bršljana, stolisnika, borovice i ružmarina, dobivamo izvrsno sredstvo za obloge koji mogu olakšati tegobe sa zglobovima i mišićima, smanjiti otekline te pomoći kod ublažavanja glavobolje i snižavanja povišene tjelesne temperature.

Njega kože, kose i noktiju

Za njegu odabrat ćemo jabučni ocat i biljke prikladne za određeni tip kože ili određeni problem.Općenito, korisne biljke su ružmarin, kamilica, kadulja, majčina dušica, lavanda, neven, smilje, peršin, preslica, sljez, ružine latice, aloe vera… Razrijeđenu mješavinu koristimo i za ispiranje tijela i vlasišta te kao tonik za lice. Ne moramo se previše opterećivati mirisom octa – on će brzo ishlapjeti. Prema želji zbog mirisa, ali još više korisnih svojstava, možemo dodati nekoliko kapi eteričnoga ulja (lavanda, ružmarin, ylang-ylang…). Eterična ulja kao što su čajevac i ravensara djelotvorna su kod gljivičnih i virusnih infekcija. Ocat može izblijedjeti pigmentacijske mrlje na koži, osobito ako ga kombiniramo s biljkama poput peršina i limuna. Nerazrijeđeni ocat možemo nanositi na mrlje na koži, na mjesta uboda insekata, akne i bradavice te na nokte zahvaćene gljivicama.

Aromatizirani ocat za pripremu jela

Ocat s biljem vrlo je praktičan dodatak jelima – jednim potezom hrani dodajemo kiselost te neki omiljeni miris i aromu. Takva kombinacija prikladna je za salate, umake, variva, gulaše, marinade te za spravljanje slane zimnice. Kod kuhanja primjerice variva ili gulaša, ocat dodajemo pred sam kraj kako bi zadržao korisna svojstva.

Aromatizirani ocat spravljamo jednostavno, prema prethodno opisanim postupcima. Ocat biramo prema ukusu (najčešće jabučni ili vinski), a od začina možemo odabrati jednu biljku ili više njih (ili gotovu mješavinu). U veću staklenku ili bocu stavimo svježe ili suhe začine i prelijemo ih octom te zatvorimo. Možemo staviti cijele graničice i/ili listove; tada se biljke trebaju dulje namakati, otprilike 4 tjedna. Želimo li brže dobiti aromatizirani ocat, biljne dijelove sitno nasjeckamo, pa će biti dovoljno da u octu stoje nekoliko dana ili ih prokuhamo (samo će tada ocat izgubiti dio korisnih svojstava).

Za začinski ocat na raspolaganju imamo mnoštvo začina: peršin, celer, papar, vlasac, bosiljak, timijan, majčina dušica, kadulja, anis, kim, kopar, klinčić, gorušica, lovor, ljupčac, matičnjak, mažuran, metvica, origano, …); također možemo dodati češnjak, luk, čili, ljute feferone, hren te gljive kao što su vrganji, lisičice, trubače… Osobit profinjen miris i aromu daju limun, naranča, jagode, maline, borovnice, borovice te ruža, bazga, jorgovan, lavanda, ljubica…