Osiguravanje regionalne opskrbe hranom postaje sve važnije. Dok globalni opskrbni lanci postaju sve ranjiviji, lokalna proizvodnja dobiva na značaju. Mala poljoprivredna obiteljska gospodarstva nude prednost neposrednije opskrbe i manje ovisnosti o globalnim tržišnim cijenama i dugim transportnim rutama. Regionalni prehrambeni ciklusi osiguravaju da se hrana proizvodi tamo gdje se i konzumira.
Poljoprivredna gospodarstva usmjerena na lokalna tržišta potiču regionalnu dodanu vrijednost i osiguravaju radna mjesta u ruralnim područjima. To ne samo da jača lokalno gospodarstvo, već pruža i potrošačima transparentnost o podrijetlu njihove hrane i promiče održiv način prehrane.
Inovativni razvojni programi koji podržavaju mala i srednja poljoprivredna gospodarstva od ključne su važnosti. Oni osiguravaju da ta gospodarstva i dalje mogu opskrbljivati regionalna tržišta te pružati visokokvalitetnu, ekološki proizvedenu hranu. Lokalna poljoprivreda tako može postati čimbenik stabilnosti za društvo, posebno u kriznim vremenima. Osiguravanjem stabilnosti gospodarstava i prijenosom znanja o održivim metodama uzgoja i prodaje, regionalna opskrba hranom ostaje zajamčena i za buduće generacije.
Osim za poljoprivredu i proizvodnju hrane opstanak poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih prostora ima veliki značaj za očuvanje kulturne baštine i narodnih običaja kao ključnog obilježja identiteta stanovništva jednog geografskog područja.
Usporedba smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj i Sloveniji
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) čine najveći udio poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, ali je njihov broj u stalnom opadanju. Od 185 736 OPG-ova (96,44 % svih PG-a) u 2013. godini, broj im se smanjio na 122 879 (74,64 % svih PG-a) u 2023. godini.
Prema podacima iz popisa u Sloveniji je u 2023. godini bilo 67 900 poljoprivrednih gospodarstava, to je za 9 % manje nego u 2010. godini, kad ih je bilo 74 646. U odnosu na 2000. godinu kad je u Sloveniji bilo 86 467 poljoprivrednih gospodarstava, njihov broj je u razdoblju 2000. do 2023. godine manji za 21 % .
To znači da je u Hrvatskoj u razdoblju od 10 godina svoja vrata zatvorilo 62 857 OPG-a, odnosno svaki je dan s proizvodnjom hrane prestalo čak 17 OPG-a. U usporedbi sa Slovenijom, u razdoblju od 2010 . do 2023 u Hrvatskoj je svoju proizvodnju gasilo 1, 4 poljoprivredno gospodarstvo.
Imajući pred očima ove brojke, ne čudi konstatacija i vapaj jednog stručnjaka: „Zapanjujuća je činjenica kako se u hrvatskoj udio poljoprivrednih gospodarstava drastično smanjuje, što opravdano otvara pitanje – tko će nas hraniti u budućnosti ?“ koji se mogao čuti na tribini o samodostatnosti hrane u Republici Hrvatskoj koja je održana 4. 12. 2025, godine u sjedištu Matice hrvatske
Društvo prepoznaje zabrinjavajuće stanje proizvodnje hrane u Hrvatskoj
Da su negativni trendovi u poljoprivredi i proizvodnji hrane privukli pažnju šire društvene zajednice u Hrvatskoj pokazuju i sve učestalije organizacije raznih vrsta skupova o ovoj temi. Krajem prošle 2023 godine održano je više skupova o poljoprivredi i proizvodnji hrane u Hrvatskoj. Spomenut ćemo samo neke koji su imali najveći medijski odjek i o njima je pisao i naš Gospodarski list.
- Znanstveno-stručni skup „Selo i ruralni prostor kao čimbenici razvoja: mogućnosti obnove hrvatskog sela i poljoprivrede“ , održan je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 13. studenoga 2025., u organizaciji Katedre za socijalnu ekologiju sa suorganizatorima i u okviru institucionalnog projekta EKOPRAVDA kojeg financira Europska unija – NextGenerationEU.
- 4. prosinca 2025. godine Odjel za poljodjelstvo Matice hrvatske organizirao je tribinu o samodostatnosti u proizvodnji hrane u Hrvatskoj i učinku globalizacije trgovine hranom
- Hrvatsko agroekonomsko društvo u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu Agronomskim fakultetom je 8. 12. 2025. godine organiziralo okrugli stol na temu „Dopunske djelatnosti na OPG-ovima – izazovi i prilike“
- U Tuhelju je 15. prosinca svečano otvorena konferencija 5. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Na otvorenju su sudjelovali predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, te ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te brojni drugi uvaženi gosti i predstavnici poljoprivrednog sektora.
Solidarna poljoprivreda – lokalna inovacija
Solidarna poljoprivreda je jedan noviji model suradnje u proizvodnji i potrošnjii hrane na lokalnoj razini. Kako ovaj model djeluje? Grupe lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i grupe lokalnog stanovništva dogovore unaprijed količine i vrstu prehrambenih proizvoda koje će poljoprivrednici proizvoditi, a potrošači kupiti. Osim količina i vrste, ove grupe proizvođača i potrošača hrane dogovaraju i cijene, te načine financiranja proizvodnje. Inovacija je da su proizvođači i kupci međusobno solidarni na način da se dio troškova proizvodnje može platiti unaprijed u vidu novca, ili kroz rad i pomoć na gospodarstvu Na taj način dijeli se rizik proizvodnje. Zato se taj model suradnje proizvodnje i potrošnje hrane na lokalnoj razini i zove „Solidarna poljoprivreda“.
Ovaj inovativni koncept poljoprivrede počeo se u svijetu razvijati 70-ih godina prošlog stoljeća, dakle prije 50-ak godina. Dosadašnja iskustva su pokazala da ovaj koncept povećava održivost malih poljoprivrednih gospodarstava i usporava gašenje tih gospodarstava. Potrošači profitiraju jer im je na raspolaganju lokalna, svježa i zdrava hrana za koju znaju tko i kako ju proizvodi. Osim toga ovaj koncept doprinosi očuvanju lokalnog znanja i iskustva u proizvodnji hrane, naročito u ekološkom pogledu.
Lokalna proizvodnja i potrošnja hrane kao osnovne životne potrebe, jača lokalno gospodarstvo i podiže kvalitetu života, te tako smanjuje rizik depopulacije i očuvanje lokalne kulture, običaja i jezika, što su ključni elementi identiteta jednog naroda.
O konceptu solidarne poljoprivrede u svijetu i u Hrvatskoj, opširnije ćemo pisati u sljedećem broju Gospodarskog lista kroz razgovor s dr. sc. Olgom Orlić, stručnjakinom Instituta za folkloristiku i etnologiju u Zagrebu, koja je u okviru svog znanstvenog istraživannja na ovu temu napisala knjigu.
Pročitajte više:
Program za pravedan, zdrav i ekološki prehrambeni sustav te održivo korištenje šuma
Istarski eko proizvodi na Solidarnoj ekološkoj tržnici
