Suzbijanje bolesti voćaka i vinove loze krajem zime i početkom proljeća

    21

    U slučaju blagih zima bez dovoljno niskih temperatura to je pogotovo važno jer je tada jača pojava biljnih bolesti.
    Neke od tih bolesti kao npr. kovrčavost breskve, šupljikavost lista koštičavih voćaka, bakterijski rak koštičavih voćaka, bakterijski rak kruške, paunovo oko na maslinama, monilijska palež koštičavih voćaka, crna pjegavost ili fomopsis vinove loze i dr. djelotvorno se suzbijaju i drže pod kontrolom jedino ovim preventivnim mjerama, koje moramo obaviti prije pojave samih simptoma u vegetaciji. Stoga se mjerama zaštite bilja u ovom razdoblju treba posvetiti zaista velika pažnja, jer suzbijanjem prezimljujućih organa uzročnika ovih bolesti značajno umanjujemo kasniju jaču pojavu bolesti tijekom vegetacije.
    Glavna preventivna mjera zaštite krajem zime i na početku proljeća koja se preporučuje u zaštiti većine voćnih vrsta je svima poznato plavo prskanje s nekim od bakrenih fungicida (npr. Kocide DF, Champion WP, Champion 50 WG, Champion SC, Cuprablau Z WP, Nordox 75 WG, Neoram WG i dr.) i to u dva puta većoj koncentraciji od one koja se navodi za tretiranja u vrijeme vegetacije.
    Postoji veliki broj bolesti koje se trebaju početi suzbijati u ovom razdoblju, a spomenut ćemo najvažnije bolesti u našim agroekološkim uvjetima i na najvažnijim vrstama koje se kod nas uzgajaju.
    Suzbijanje bolesti na koštičavim voćkama
    Iz skupine koštičavih voćaka kod nas se uzgajaju breskva, marelica, šljiva, trešnja, višnja i bajam. Na ovim voćnim kulturama javlja se veći broj bolesti, od kojih su neke zajedničke za sve ove voćne vrste, a neke dolaze samo na pojedinim vrstama.
    Od zajedničkih bolesti na koštičavim voćkama važna je palež cvjetova i izboja, šupljikavost lišća i bakterijski rak.
    Palež cvjetova i izboja koštičavih voćaka
    Ova opasna bolest javlja se na gotovo svim koštičavim voćkama. Uzročnik bolesti je gljivica Monilinia laxa, pa se često po ovom latinskom nazivu uzročnika bolest skraćeno naziva i monilija.
    Bolest je dobro poznata i vrlo raširena u svim našim voćnjacima koštičavog voća. Simptomi po kojima se raspoznaje su prije spomenuti nagli palež cvjetova, koji se dosta često može krivo zamijeniti sa štetama od mraza u rano proljeće.
    Naime, u razdoblju cvatnje u proljeće u nekim krajevima naše zemlje mrazevi su redovita pojava i nanose velike štete, a simptomi smrzavanja cvjetova su dosta slični onima koje izaziva tzv. monilija. Nakon paleži cvjetova pojavljuje se i karakteristično sušenje izboja ili mladica na kojima se nalaze cvjetovi.
    Nekada bolest može toliko zahvatiti voćku da krošnja izgleda napola suha. Gljivica prezimljuje na zaraženim granama u vidu micelija, koji u proljeće stvara nespolne spore ili konidije, koje izvrše zarazu kroz cvijet putem cvjetne njuške ili tučka.
    Iz cvijeta se gljivica dalje širi u izboje uzrokujući njihovo venuće, pa zatim sušenje. Razvoju bolesti u vrijeme cvatnje, koja je inače najkritičnija faza za razvoj ove bolesti, pogoduje vlažno i kišno vrijeme.
    Mjere zaštite su isključivo kemijske s fungicidima koji se primjenjuju dva puta na početku vegetacije.
    Prvo tretiranje je potrebno izvršiti neposredno pred cvatnju, a drugo u punoj cvatnji
    . Za ovu svrhu mogu se koristiti neki od sljedećih fungicida: Kidan SC, Lupo SC, Teldor SC 500, Bavistin FL, Signum WG i dr.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakRezidba zapuštenih voćaka
    Sljedeći članakUzgoj ukrasnih crnogoričnih vrsta
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.