U slučaju blagih zima bez dovoljno niskih temperatura to je pogotovo važno jer je tada jača pojava biljnih bolesti. Neke od tih bolesti kao npr. kovrčavost breskve, šupljikavost lista koštičavih voćaka, bakterijski rak koštičavih voćaka, bakterijski rak kruške, paunovo oko na maslinama, monilijska palež koštičavih voćaka, crna pjegavost ili fomopsis vinove loze i dr.
Djelotvorno se suzbijaju i drže pod kontrolom jedino ovim preventivnim mjerama, koje moramo obaviti prije pojave samih simptoma u vegetaciji. Stoga se mjerama zaštite bilja u ovom razdoblju treba posvetiti zaista velika pažnja. Zato jer suzbijanjem prezimljujućih organa uzročnika ovih bolesti značajno umanjujemo kasniju jaču pojavu bolesti tijekom vegetacije.
Glavna preventivna mjera zaštite krajem zime i na početku proljeća koja se preporučuje u zaštiti većine voćnih vrsta je svima poznato plavo prskanje s nekim od bakrenih fungicida (npr. Kocide DF, Champion WP, Champion 50 WG, Champion SC, Cuprablau Z WP, Nordox 75 WG, Neoram WG i dr.) i to u dva puta većoj koncentraciji od one koja se navodi za tretiranja u vrijeme vegetacije. Postoji veliki broj bolesti koje se trebaju početi suzbijati u ovom razdoblju. Spomenut ćemo najvažnije bolesti u našim agroekološkim uvjetima i na najvažnijim vrstama koje se kod nas uzgajaju.
Suzbijanje bolesti na koštičavim voćkama
Iz skupine koštičavih voćaka kod nas se uzgajaju breskva, marelica, šljiva, trešnja, višnja i bajam. Na ovim voćnim kulturama javlja se veći broj bolesti. Od kojih su neke zajedničke za sve ove voćne vrste, a neke dolaze samo na pojedinim vrstama. Od zajedničkih bolesti na koštičavim voćkama važna je palež cvjetova i izboja, šupljikavost lišća i bakterijski rak.
Palež cvjetova i izboja koštičavih voćaka
Ova opasna bolest javlja se na gotovo svim koštičavim voćkama. Uzročnik bolesti je gljivica Monilinia laxa, pa se često po ovom latinskom nazivu uzročnika bolest skraćeno naziva i monilija.
Bolest je dobro poznata i vrlo raširena u svim našim voćnjacima koštičavog voća. Simptomi po kojima se raspoznaje su prije spomenuti nagli palež cvjetova, koji se dosta često može krivo zamijeniti sa štetama od mraza u rano proljeće. Naime, u razdoblju cvatnje u proljeće u nekim krajevima naše zemlje mrazevi su redovita pojava i nanose velike štete. Simptomi smrzavanja cvjetova su dosta slični onima koje izaziva tzv. monilija. Nakon paleži cvjetova pojavljuje se i karakteristično sušenje izboja ili mladica na kojima se nalaze cvjetovi.
Nekada bolest može toliko zahvatiti voćku da krošnja izgleda napola suha.
Gljivica prezimljuje na zaraženim granama u vidu micelija, koji u proljeće stvara nespolne spore ili konidije, koje izvrše zarazu kroz cvijet putem cvjetne njuške ili tučka. Iz cvijeta se gljivica dalje širi u izboje uzrokujući njihovo venuće, pa zatim sušenje. Razvoju bolesti u vrijeme cvatnje, koja je inače najkritičnija faza za razvoj ove bolesti, pogoduje vlažno i kišno vrijeme.
