U proljeće ove godine bašćanska udruga Društvo Sinjali je, uz podršku Turističke zajednice općine Baška, Općine Baška i stručno tehničku pomoć udruge 4 Grada Dragodid, organizirala radionice i obnovu mrgara na Ljubimeru, a ovoga studenog ta se akcija nastavlja!

Ako volite boravak u prirodi, kulturnu baštinu i društveno koristan rad – pozivamo vas da se prijavite na radionice suhozidne gradnje koja će se održavati 5. i 6. studenog 2022. u Baški! Naučite principe i primjenu tradicionalne tehnike gradnje suhozida. Uživajte u pogledu na more i otoke, daleko od gradske buke i užurbane svakodnevnice. Radionica je besplatna za sve sudionike te je osiguran alat, zaštitne rukavice, topli obrok i stručno vodstvo mentora iz udruge 4 grada Dragodid.

Radionica ima za cilj obnovu dijela zapuštenih mrgara, ali i poticanje na njihovu daljnju obnovu i vrednovanje u turističkom smislu dok je edukativni dio programa usmjeren ka informiranju i edukaciji lokalnog stanovništva i posjetitelja o vrijednostima prirodne i kulturne baštine te mogućnostima održivog razvoja koje donosi takva vrijedna infrastruktura.

PRIJAVI SE!

Sadržaj i planirane aktivnosti radionice:
Subota, 5.11.
08:30 – 09:00 – okupljanje na Zaroku i raspodjela alata, zaštitne opreme i vode sudionicima
09:00 – polazak na Ljubimer
10:00 – početak radova
15:00 – završetak radova i povratak prema Baški
16:30 – dolazak u Bašku
17:00 – zajednička večera u Heritage hotelu Forza za sve volontere i organizatore
19:30 – predavanja u Galeriji Zvonimir, Baška

Nedjelja, 6.11.
09:00 – polazak iz Zaroka na Ljubimer
10.00 – 14:00 – radionica
15:30 – dolazak u Bašku i vraćanje alata
16:00 – ručak u Heritage hotelu Forza i podjela zahvalnica

PREDAVANJA:

1. Svi naši mrgari – predavač Branka Polonijo, Društvo Sinjali
PP prezentacija s fotografijama svih mrgara, lokacije, funkcija, očuvanje, prezentacija, zaštita i turistička valorizacija
2. Tehnike suhozidne gradnje i obnove – predavač Filip Šrajer, Udruga 4 Grada Dragodid
Fotografijama i crtežima će biti prikazani i komentirani najčešći oblici suhozidnih objekata, osnovni principi i najčešće greške kod suhozidne gradnje i obnove porušenih dijelova suhozida.

Svojom jedinstvenom suhozidnom strukturom, koja podsjeća na kameni cvijet, mrgari su prepoznatljivi ukras bašćanskih, jurandvorskih i batomaljskih komunada ili bi to barem trebali biti, što je zapravo i nit vodilja akcija njihove obnove. Posebnost ovih kamenih čipki je u tome što ih možete pronaći jedino na južnom dijelu otoka Krka. Ima ih deset, po pet na svakoj visoravni te još pet na susjednom otoku Prviću. Takav se način uzgoja ovaca koristio još u Wallesu u Velikoj Britaniji. Postoje i dva mrgara na nenaseljenom otoku Dolinu (kod otoka Raba) te jedan u Švicarskoj!

Ovu krčku rapsodiju u kamenu kreirali su svojedobno pastiri Baške, Batomlja i Jurandvora, ne kao umjetničku intervenciju u krajobrazu, nego kao funkcionalni objekt u službi prikupljanja i razvrstavanja ovaca u kolektivnom tipu ovčarstva. Mrgari se sastoje od zajedničkog centralnog prostora sale i poput latica cvijeta posloženih mrgarića koji su pojedinačno u vlasništvu pastira.

Promjenama u ovčarstvu zadnjih desetljeća mrgari su izgubili svoju primarnu namjenu i prepušteni su zubu vremena. No, oni su dio kulturnog naslijeđa otoka Krka. Kao takvi trebali bi opstati za sve buduće generacije, a upravo je to želja organizatora ove akcije!

Iz Turističke zajednice Općine Baška pozivaju sve zainteresirane mještane, posjetitelje i ljubitelje Baške na sudjelovanje u dvodnevnoj radionici suhozidne gradnje, važnog dijela baštine bašćanskog kraja – svaka ruka i pomoć je dobrodošla!

(Izvor: TZO Baška)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak13. Štruklijada, štrudlijada i kestenijada u Mariji Gorici
Sljedeći članak19. županijsko natjecanje orača Zagrebačke županije 2022.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.