Sjeme je strateška sirovina svake države i dobar dio država teži da ima što kvalitetnije sjemenarstvo kojemu je osnovna zadaća opskrbiti proizvodnju dovoljnim količinama sjemena domaćih i introduciranih kultivara. Tako i Hrvatska mora pod svaku cijenu nastojati zadržati sjemensku proizvodnju naših glavnih kultura na visokoj razini jer su one strateški važne za budućnost bilinogojstva, stočarstva i prehrambenu neovisnost.
Sjetva certificiranog sjemena jamči zdravstvenu ispravnost, kvalitetu sjemena (visoka klijavost, energija klijanja, čistoća itd.) i željeni kultivar kako bi se osigurao visoki prinos i kvaliteta merkantilne robe. Prema podacima HAPIH-a (2025.), proizvodnja sjemena oraničnih kultura u Hrvatskoj odvija se na 22.870 ha. U proizvodnji su 33 biljne vrste iz skupine žitarica, industrijskog i krmnog bilja te povrća, a u stvarnosti dominira proizvodnja sjemena osam kultura.
To su strne žitarice (ozima pšenica, ječam, zob i ozima pšenoraž) s 12.720 ha, soja sa 7.860 ha, kukuruz s 1.160 ha i krmno bilje (stočni grašak i lucerna) sa 720 ha. Ove kulture čine više od 95 % proizvodnje sjemena u Hrvatskoj. Sjeme povrća uzgaja se na svega 104 ha i to samo šest biljnih vrsta. Iz ovoga se jasno vidi da je proizvodnja sjemena svih ostalih kultura praktički zanemariva, a među njima su i kulture koje se u Hrvatskoj siju na značajnim površinama (primjerice, suncokret, uljana repica, šećerna repa i krumpir). Odmah je razvidno u čemu smo blizu samodostatnosti ili smo je postigli, a gdje smo osuđeni na unos sjemena iz EU ili uvoz iz trećih zemalja.
Značaj domaćih oplemenjivača
Osim pogodnih agroekoloških uvjeta, u Hrvatskoj imamo razvijenu domaću selekciju, znanje, tradiciju i iskustvo za uzgoj sjemena glavnih kultura (kukuruz, ozima pšenica, soja, ozimi i jari ječam). Zato je potrebno zadržati kontinuirani rad domaćih oplemenjivača koji stvaranjem novih kultivara osiguravaju visoku razinu proizvodnje sjemena u Hrvatskoj. Razlog male zastupljenosti u proizvodnji sjemena povrća i nekih drugih kultura je nepostojanje oplemenjivačko-selekcijskog rada u nas na tim kulturama. Danas su postupkom priznavanja i pripadajućim zakonodavstvom osigurani svi preduvjeti proizvodnje sjemena čuvanih sorti te se nadamo da će se povećati interes i za proizvodnju njihovog sjemena. Osim prehrambene sigurnosti koju daje domaće proizvedeno sjeme, bitno je napomenuti kako je sjeme domaće selekcije cijenom povoljnije od sjemena iz unosa ili uvoza.
Zakonska regulativa
Sjeme mogu proizvoditi pravne i fizičke osobe koje su upisane i registrirane za proizvodnju sjemena u Upisniku dobavljača sjemena, odnosno zadovoljavaju propisane uvjete. Dobavljač sjemena registriran za proizvodnju sjemena može proizvoditi sjeme i prijaviti proizvodnju sjemena za službeni nadzor ako je sorta upisana u Sortnu listu Republike Hrvatske, Zajednički katalog sorata Europske unije ili na OECD listu sorata. Sjemenski usjev, odnosno sjeme podliježe nadzoru tijekom uzgoja, žetve ili berbe, skladištenja i dorade te pakiranja.
Stručnim nadzorom sjemenskog usjeva utvrđuje se podrijetlo upotrebljenog sjemena, čistoća vrste, autentičnost i čistoća sorte, kategorija sjemena, zdravstveno stanje usjeva i drugo propisano metodologijom o provođenju stručnog nadzora (Pravilnik o postupku službenog nadzora nad proizvodnjom poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, NN 116/24).
Službeni nadzor obavljaju osposobljeni djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 110/21). Nakon obavljenog službenog nadzora sastavlja se Zapisnik o provedenom službenom nadzoru. Ako je utvrđeno da usjev udovoljava propisanim uvjetima, priznat će se kao sjemenski i izdati Uvjerenje. Za sjeme koje se stavlja na tržište Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu izdaje Certifikat o sjemenu.
Proizvodnja sjemenskih usjeva
Proizvodnja sjemena oraničnih kultura uglavnom se odvija u ravničarskom području Hrvatske prema specifičnoj tehnologiji proizvodnje za svaku kulturu. U proizvodnji sjemena potrebno je sve agrotehničke mjere provesti stručno, s najvećom pažnjom kako bi se dobio najveći mogući prinos što kvalitetnijeg sjemena. Agrotehničke mjere koje se najčešće primjenjuju u proizvodnji sjemena su: plodored, obrada tla, gnojidba, prostorna izolacija sjemenskih usjeva, izbor sorata ili hibrida i kvalitetnog sjemena, sjetva, navodnjavanje, čišćenje sjemenskog usjeva od netipičnih biljaka, zaštita od korova, bolesti i štetnika, dopunsko oprašivanje uz pomoć insekata oprašivača, žetva ili berba sjemenskih usjeva. Različite biljne vrste imaju različite zahtjeve u pogledu vremena, načina i tehnike primjene navedenih agrotehničkih mjera.
Foto: Shutterstock
