Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, početkom lipnja svečano su predstavljeni rezultati Druge nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske (CRONFI II). Riječ je o jednom od najznačajnijih i najobuhvatnijih projekata Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u posljednjem desetljeću.
Ovaj strateški dokument nudi dubinski, znanstveno utemeljen uvid u stvarno stanje zelenog bogatstva Hrvatske nakon punih 17 godina od provođenja prve inventure. Prezentacija je okupila vodeće ljude resornog ministarstva, akademske zajednice te brojne stručnjake iz sektora šumarstva, zaštite prirode i drvne industrije.
Projekt CRONFI II pokrenut je uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske kako bi se osigurale cjelovite, točne i objektivne informacije o šumskim resursima. Ti su podaci ključni za dugoročno kreiranje šumarske politike, prilagodbu klimatskim promjenama, ali i za potrebe ekologije, lovstva, zaštite okoliša te ispunjavanje obveza izvješćivanja prema domaćim i međunarodnim institucijama. Rezultati koji su prezentirani javnosti ne samo da ohrabruju cijeli sektor baziran na šumama, već i zorno svjedoče o iznimno odgovornom pristupu upravljanju prirodnim resursima u Republici Hrvatskoj.
Akademska zajednica kao stožerni generator društvenog razvoja
Domaćin ovog visokog skupa, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić, održao je nadahnut pozdravni govor. Istaknuo je ponos što se predstavljanje održava u godini u kojoj struka slavi velike povijesne obljetnice – 180 godina od osnutka Hrvatskog šumarskog društva i 150 godina neprekidnog izlaženja znanstvenog časopisa Šumarski list, koji se ubraja među deset najstarijih šumarskih časopisa na cijelome svijetu.
Dekan Margaletić podsjetio je na globalni kontekst i dramatične podatke Ujedinjenih naroda prema kojima u svijetu godišnje nestaje čak 12 milijuna hektara šuma, što uzrokuje povećanje emisije stakleničkih plinova za 25 posto i drastično ubrzava globalno zatopljenje. U tom pogledu, položaj Hrvatske je specifičan i znatno povoljniji, a očuvanju cjelovitosti i funkcije domaćih šumskih ekosustava značajno doprinosi ekološka mreža Natura 2000, kojoj pripada većina naših šumskih staništa.
Šume pružaju čitav niz usluga ekosustava koje su u Hrvatskoj prepoznate kao općekorisne funkcije šuma. To su zaštita od erozije, bujica i poplava, utjecaj na režim i kakvoću vode, plodnost tla, sekvestracija ugljika i pročišćavanje atmosfere, kao i rekreacijska, turistička i zdravstvena funkcija, naglasio je Margaletić.
Osvrnuvši se na ulogu fakulteta, dekan je poručio da akademska zajednica ne smije biti neiskorišteni kapital u društvu. Istaknuo je da složena geopolitička, gospodarska i društvena dinamika današnjeg vremena postavlja pred struku goleme izazove koji zahtijevaju hrabrost, odlučnost i odgovornost. Fakultet se kroz svoje nastavne planove i programe beskompromisno zalaže za model prirodnog šumarstva koji održava trajnost, stabilnost i biološku raznolikost. Okretanjem prema novim, interdisciplinarnim istraživanjima i jačanju međunarodnog ugleda, ova stožerna institucija nastavlja biti pokretač inovacija za dobrobit studenata, gospodarstva i šire zajednice.
Filozofija dugoročnog razmišljanja i tradicija duga 260 godina
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u svom govoru istaknuo je da su hrvatske šume danas očuvane, prirodne i iznimno vrijedne upravo zahvaljujući predanosti i stručnosti generacija šumarskih stručnjaka koji ulažu u ovaj sektor više od dva stoljeća.
Kada šumar posadi hrast, on ne sadi drvo za sebe, već za unuke koje još nije vidio. Ova filozofija dugoročnog razmišljanja ugrađena je u temelje hrvatskog šumarstva već više od dva stoljeća i upravo ona objašnjava zašto su naše šume danas u ovakvom stanju, izjavio je ministar Vlajčić.
Hrvatske šume trenutačno pokrivaju čak 53 posto kopnenog teritorija države, što ih čini ključnim čimbenikom u zaštiti tla i voda, očuvanju biološke raznolikosti te ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena. Prema riječima ministra, to je neprocjenjiv kapital koji se mora štititi i razvijati u korist nacionalnog gospodarstva, ruralnih prostora i budućih generacija. Ministar je povukao i izravnu poveznicu između ekologije i socijalne stabilnosti, naglasivši gospodarsku važnost sektora: Svaki kubični metar drvne mase koji se obradi u hrvatskoj pilani znači plaću jednoj obitelji u Lici, Slavoniji ili Gorskom kotaru. Održivo gospodarenje šumama stoga nije samo pitanje zaštite prirode, nego i pitanje razvoja hrvatskog gospodarstva.
Uz ministra Vlajčića, u ime resornog ministarstva na prezentaciji su sudjelovali i državni tajnik Marinko Beljo te ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renata Ojurović, čime je dodatno naglašena administrativna i politička važnost ovog projekta.
Financijske potpore i strateško planiranje za stabilnost sektora
Provođenje ovako masovnog projekta i kasnija implementacija njegovih rezultata zahtijevaju kontinuirana i stabilna financijska ulaganja. Ministar Vlajčić iznio je konkretne podatke o proračunskim izdvajanjima, koji potvrđuju jasnu opredijeljenost Vlade prema očuvanju šumskog fonda. Tijekom protekle tri godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izdvojilo je ukupno 31 milijun eura za radove gospodarenja državnim šumama, dok se za tekuću 2026. godinu planira dodatno ulaganje od 13,1 milijuna eura.
Nadalje, iznimno važan financijski zamašnjak dolazi iz europskih izvora. Kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2023. do 2027. godine za sektor šumarstva osigurano je dodatnih 28 milijuna eura. Ta su sredstva strogo namijenjena za ključne operativne zahvate na terenu: konzervaciju degradiranih šuma, financijske potpore zbog ekoloških ograničenja u gospodarenju te za nužnu izgradnju i modernizaciju šumske infrastrukture bez koje nema modernog i sigurnog šumarstva.
Druga nacionalna inventura šumskih resursa daje nam objektivan uvid u stanje hrvatskih šuma, pokazuje promjene u odnosu na Prvu inventuru i pruža kvalitetnu podlogu za buduće odluke. Ona nije samo stručni dokument, već i temelj za planiranje šumarske politike i održivo upravljanje šumama u vremenima klimatske krize, zaključio je ministar Vlajčić.
Izazovi klimatskih promjena i perspektiva unutar Europske unije
Detaljne tehničke podatke i ključne naglaske same inventure predstavio je predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika, mr. sc. Zdenko Bogović ispred stručnog tima koji je izradio ovaj opsežni dokument. Prema iznesenim podacima, ukupna drvna zaliha u Republici Hrvatskoj iznosi impresivnih 548 milijuna kubičnih metara, odnosno 226 kubika po hektaru. Godišnji prirast drvne zalihe iznosi 12,9 milijuna kubičnih metara, a podatak koji posebno raduje jest da se godišnje prosječno koristi tek 62 posto tog prirasta (8,02 milijuna kubika). To ostavlja značajan prostor za potrajnost i predstavlja školski primjer održivog gospodarenja.
Ipak, inventura je jasno locirala i ozbiljne probleme koje donose klimatske promjene. Zamijećeno je zabrinjavajuće odumiranje poljskog jasena na razini države, kao i goleme štete te stradavanje hrasta lužnjaka uslijed razornog olujnog vjetroloma koji je pogodio Hrvatsku 2023. godine. Iako je ukupni šumski fond količinski ostao gotovo na razini prve inventure, zaliha je po hektaru blago pala za 6 kubičnih metara, ali su stabla u prosjeku postala starija i deblja. Statistika broja stabala je fascinantna: inventura je zabilježila ukupno 27,8 milijardi stabala u različitim razvojnim fazama, od mladih biljaka do masivnih, zrelih jedinki. Šume su se pokazale i kao neprocjenjiv štit protiv stakleničkih plinova jer je u njima spremljeno ukupno 643 milijuna tona ugljika.
Izazovi su veliki, ali zajedničkim snagama možemo očuvati naše šume za buduće generacije i osigurati njihovu ključnu ulogu za bioraznolikost i održivo gospodarenje, poručio je mr. sc. Bogović. Zahvaljujući ovim pokazateljima, Republika Hrvatska se čvrsto pozicionirala u sam vrh perspektivnih članica Europske unije u kojima se provodi odgovorno i potrajno gospodarenje. Hrvatske prirodne šume time su dodatno valorizirane unutar rigoroznih zelenih politika EU-a, potvrđujući status europske ekološke dragocjenosti nastale na leđima 260 godina duge domaće šumarske tradicije.
KLJUČNI BROJEVI IZ INVENTURE CRONFI II
- 53% teritorija – Ukupna površina pod šumom i šumskim zemljištem u RH iznosi 2,977 milijuna hektara.
- Vlasnička struktura – 71% šuma nalazi se u državnom vlasništvu, dok je 29% u rukama privatnih posjednika.
- 548 milijuna m³ – Ukupna drvna zaliha u Hrvatskoj, što iznosi prosječno 226 m³ po hektaru.
- 62% iskorištenosti – Od ukupnog godišnjeg prirasta koji iznosi 12,9 milijuna m³, sječe se tek 8,02 milijuna m³, što jamči očuvanje resursa.
- 643 milijuna tona ugljika – Količina ugljika trajno spremljena i vezana u hrvatskim šumskim ekosustavima.
- 27,8 milijardi stabala – Ukupan broj evidentiranih stabala i mladih biljaka na području Republike Hrvatske.
Nalsovna foto: Shutterstock
