U 2025. godini Hrvatska je uvezla 315.833 tone voća, što predstavlja povećanje od 2% u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je vrijednost uvoza porasla znatno brže te je dosegnula gotovo 446 milijuna eura, odnosno 15,3% više nego u 2024. godini. Najveći pojedinačni udio u vrijednosti ukupnog uvoza i dalje imaju banane, koje čine 16% ukupnog uvoza voća. Slijede naranče s udjelom od 6,70%, stolno grožđe sa 6,46% te limun s 5,58%.
Kad je riječ o promjenama u odnosu na prethodnu godinu, najveći porast uvoza zabilježen je kod badema, lješnjaka, oraha, kestena i pistacija. Zanimljivo je da se značajne količine uvoze i kod voćnih vrsta koje se proizvode u Hrvatskoj. Posebno je izražen uvoz u razdoblju neposredno prije početka i na samom početku domaće berbe, kada su cijene na tržištu najviše. Takva praksa omogućuje kontinuiranu opskrbu tržišta, ali istodobno pojačava konkurenciju domaćim proizvođačima upravo u trenutku kada njihovi proizvodi tek dolaze na tržište.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2025. godine uvezeno je 19.627 tona lubenica u ukupnoj vrijednosti od 10,3 milijuna eura. Prosječna godišnja uvozna cijena iznosila je 0,52 eura po kilogramu.
Sezonski karakter i podrijetlo uvoza lubenica
Uvoz lubenica izrazito je sezonskog karaktera. Čak 85% ukupnih količina na hrvatsko tržište stiže u razdoblju od svibnja do srpnja, pri čemu je lipanj uvjerljivo najvažniji mjesec. Naime, više od polovice godišnjeg uvoza, odnosno oko 52%, realizira se upravo tijekom lipnja. Kretanje cijena tijekom prošle godine pokazuje uobičajen sezonski obrazac. Na početku sezone, u svibnju, prosječna uvozna cijena dosezala je 0,83 eura po kilogramu. S povećanjem ponude cijena je u lipnju pala na 0,52 eura, dok je u srpnju iznosila 0,34 eura po kilogramu.
Iako su cijene tijekom godine podložne sezonskim oscilacijama, dugoročniji pogled otkriva da su danas znatno više nego prije nekoliko godina. Od 2022. godine prosječne uvozne cijene kreću se na relativno stabilnim razinama, bez većih promjena. Međutim, u usporedbi s 2021. godinom, kad je prosječna uvozna cijena iznosila svega 0,33 eura po kilogramu, današnje su cijene više za približno 57%. Najveći dio lubenica koje dolaze na hrvatsko tržište potječe iz nekoliko mediteranskih i europskih zemalja. U dosadašnjem dijelu 2025. godine najviše se uvozilo iz Grčke, Albanije, Italije i Njemačke, a te su zemlje zajedno sudjelovale s gotovo 80% u ukupnom uvozu.
Stanje na tržištu i kretanje cijena u tekućoj sezoni
Ulaskom u glavni dio sezone očekuje se povećana ponuda kako uvoznih, tako i domaćih lubenica. To bi, kao i prethodnih godina, moglo pridonijeti postupnom snižavanju cijena tijekom ljetnih mjeseci. Hoće li se taj trend nastaviti i ove godine, ovisit će prije svega o urodu, vremenskim prilikama i intenzitetu uvoza na domaće tržište. Prema podacima TISUP-a, u tjednu do 7. 6. 2026. godine veleprodajne cijene lubenica bile su od 1,10 do 1,80 €/kg s prosječnom cijenom od 1,46 €/kg. U odnosu na prošlu godinu cijene su u prosjeku niže za oko 3%. Na tržnicama ponuda, ali ni potražnja lubenica nije velika, a cijene su bile najčešće od 2 do 2,5 €/kg.
Foto: Shutterstock
