Ukidanjem kemijskih fungicida za tretiranje tla proizvođači se okreću mikrobiološkim preparatima za jagodu. Korisni mikroorganizmi stvaraju biološki štit oko mladog korijena te potiču bujan rast i kvalitetu plodova.
U intenzivnoj proizvodnji jagoda sadnja novih nasada krajem ljeta, preciznije u drugoj polovici kolovoza, optimalan je termin za visoku rodnost i kakvoću plodova u sljedećoj sezoni. Ipak, prijelaz iz ljetnih vrućina u ranu jesensku vlagu stvara izrazito osjetljivo razdoblje. Mladi korijenov sustav tada se tek treba razviti i prilagoditi novim uvjetima u tlu.
Veliki agrotehnički izazov nakon ljetne sadnje
Međutim, proizvođači se danas suočavaju s velikim agrotehničkim izazovom. Zakonski propisi sve su stroži, a ukinut je i niz klasičnih, visokoučinkovitih kemijskih fungicida. Primjerice, preparat Fonganil Gold godinama je bio standard u uzgoju jagode. Takvi su se fungicidi tradicionalno primjenjivali neposredno nakon sadnje, namakanjem ili prvim zalijevanjem kroz sustav za navodnjavanje. Zbog toga uzgajivači ostaju bez standardnih alata za zaštitu presadnica od patogenih gljiva u tlu.
Upravo u ovoj fazi, dok su mlade sadnice izložene stresu presađivanja, tlo postaje glavno poprište borbe. Visoke temperature tla i vlaga koja se zadržava ispod novopostavljenih crnih folija pogoduju razvoju zemljišnih patogena. Osim toga, tome pridonose i biljni ostaci prethodnih kultura.
Najopasnije gljive u tlu
Među zemljišnim patogenima najveću opasnost za jagodu predstavljaju sljedeće štetne gljive:
- Phytophthora cactorum – uzročnik paleži, truleži korijena i srži jagode. U kratkom roku može izazvati potpuno uvenuće i propadanje novog nasada.
- Pythium spp. i Rhizoctonia solani – gljive koje napadaju mlade korijenove dlačice. Blokiraju usvajanje vode i hranjiva, što rezultira slabim primanjem sadnica i neravnomjernim sklopom.
Mikrobiološki preparati za jagodu – nužan zaokret prema biološkoj ravnoteži
Kemijski tretmani tla fungicidima više nisu održivi niti dopušteni. Stoga se fokus proizvodnje nužno seli na preventivno mikrobiološko upravljanje rizosferom. Mikrobiološka gnojiva i biostimulansi danas nisu samo alternativa, nego temeljna agrotehnička mjera. Poseban je naglasak na vrstama poput Trichoderma spp., mikoriznih gljiva i Bacillus bakterija.
Navedeni mikroorganizmi preuzimaju ulogu biološkoga štita. Tako se korijen razvija u zdravom okruženju, zaštićen od štetnih gljiva i opskrbljen ključnim hranjivima od prvoga dana sadnje. Pozitivan učinak mikrobioloških preparata za jagodu potvrđen je i u znanstvenim istraživanjima.
| Agronomski parametar | Utvrđeni učinak mikrobioloških preparata | Referenca |
|---|---|---|
| Masa korijena | Inokulacija kombinacije mikroorganizama Acaulospora laevis + Trichoderma viride povećala je svježu masu korijena sadnice jagode s približno 3,7 g na 6,7 g po biljci (za oko 80 %). | Chauhan et al., 2010. |
| Fosfor u korijenu | Sadržaj fosfora u korijenu povećan je s približno 0,63 % na 1,13 %, što predstavlja povećanje usvajanja fosfora iz tla za 79 %. | Chauhan et al., 2010. |
| Mikorizna kolonizacija | U pokusima s primjenom mikorize u novim nasadima jagode postignuta je mikorizna kolonizacija korijena veća od 94 %. Time je znatno povećano usvajanje vode i hranjiva iz tla. | Chiomento et al., 2024. |
| Ranije stupanje u rodnost | Kombinacija mikorize + Trichoderma harzianum ubrzala je fenološki razvoj i omogućila raniju berbu prvih plodova jagode u sljedećoj vegetaciji. | Chiomento et al., 2024. |
| Kvaliteta plodova | Primjena mikorize + Trichoderma harzianum poboljšala je sadržaj antocijana i flavonoida u plodovima jagode. | Chiomento et al., 2024.; Klein et al., 2026. |
Važnost koncentracije u mikrobiološkim gnojivima
Tržište je danas preplavljeno cjenovno prihvatljivim mikrobiološkim preparatima s niskom koncentracijom aktivnih tvari. U praksi to često znači izostanak željenog učinka. Posljedica je neopravdano razočaranje poljoprivrednika u ovu tehnologiju. Zato je pitanje koncentracije ključno za učinkovitost ovih preparata na terenu.
Jagoda je osjetljiva kultura. Tijekom ljetne sadnje borimo se protiv agresivnih zemljišnih patogena poput fitoftore. Preparat s nedovoljnim brojem živih spora, posebno kod Trichoderme, jednostavno nema biološku snagu potrebnu za brzu kolonizaciju rizosfere i potiskivanje patogena.
Da bi mikrobiologija bila pouzdan alat zaštite i ishrane, proizvođači moraju birati visokokoncentrirane i provjerene inokulante. Naime, niska nabavna cijena na kraju uvijek rezultira velikim štetama zbog propadanja nasada.
| Trgovački naziv preparata | Vrsta Trichoderme | Proizvođač | Koncentracija (CFU/g) |
|---|---|---|---|
| Condor Shield | Trichoderma koningii soj TK7 | Atens, Španjolska | 1 × 109 CFU/g |
| Trifender Pro | Trichoderma asperellum soj T34 | Kwizda, Mađarska | 1 × 108 CFU/g |
| Promot Plus | Trichoderma harzianum Trichoderma koningii | Intrachem Bio, Njemačka | 2 × 107 CFU/g 3 × 107 CFU/g |
Korisna mikroflora u tlu u funkciji zaštite i ishrane novog nasada
U tlu više nema kemijskih „čistača” koji bi neselektivno uništili sve organizme, pa tako i korisnu mikrofloru. Suvremeni uzgoj jagode stoga se oslanja na načelo biološke isključenosti i simbioze. Sterilno tlo iznimno je podložno ponovnoj invaziji agresivnih patogena. Zato je cilj u zonu korijena unijeti moćan mikrobiološki trojac koji djeluje sinergijski: Trichodermu, mikorizne gljive i Bacillus bakterije.
Trichoderma spp. – biološki štit protiv zemljišnih patogena
Trichoderma je saprofitska gljiva koja prirodno obitava u tlu. Ipak, njezina se koncentracija u intenzivno obrađivanim tlima često znatno smanjuje. Preparati visoke koncentracije u prosjeku se primjenjuju u količini od 1 do 2 kg/ha. S druge strane, preparati niže koncentracije koriste se u većim količinama, od 5 do 10 kg/ha.
Unošenjem odabranih, visokoučinkovitih sojeva pri sadnji jagoda stvaramo neprobojan biološki zid oko novoga korijena. Takvi su, primjerice, Trichoderma koningii i Trichoderma harzianum.
Mehanizam djelovanja: Trichoderma se razvija vrlo brzo. Površinu korijena kolonizira brže od patogenih gljiva te im zauzima životni prostor i hranu. Osim toga, djeluje mikoparazitski: izravno napada hife štetnih gljiva i razgrađuje njihove stanične stijenke enzimima hitinazom i beta-glukanazom. Također luči specifične metabolite (antibiotske tvari) koji koče razvoj patogena.
Njezin je učinak presudan u borbi protiv gljiva iz rodova Phytophthora i Pythium. Kemijski fungicidi često imaju kratkotrajan rezidualni učinak. Nasuprot tome, Trichoderma raste zajedno s korijenom i prati svaki novi prirast korijenovih dlačica tijekom jesenskoga ukorjenjivanja. Njezina prisutnost u zoni korijena potiče biljku da aktivira sustavnu stečenu otpornost (SAR). Tako jagoda spremnije odgovara na napad štetnika i uzročnika bolesti.
Mikorizne gljive – proširenje korijenova sustava i otpornost na stres
Mikoriza je jedna od najkorisnijih simbioza u prirodi, a ostvaruje se između biljaka i gljiva iz roda Glomus. Riječ je o endomikorizi specifičnoj za jagodu i većinu povrtnih i voćnih kultura.
Simbiotska veza: Mikorizne spore ili inokulum primjenjujemo pri sadnji jagode. Hife gljive tada prodiru u korijenski korteks i uspostavljaju trajnu vezu. Biljka gljivi osigurava asimilate, odnosno šećere nastale fotosintezom. Zauzvrat gljiva širi mrežu svojih hifa daleko izvan dosega korijenovih dlačica, u prostore tla koji su korijenu inače nedostupni.
Sadnja jagoda u kolovozu odvija se u tlu koje je često toplo, suho i siromašno lako dostupnim hranjivima. Mikoriza znatno povećava apsorpcijsku površinu korijena, i do nekoliko stotina puta. To osigurava bolje usvajanje vode, što je važno za preživljavanje frigo i zelenih sadnica u prvim tjednima. Osim toga, povećava se dostupnost i usvajanje fosfora i mikroelemenata poput željeza i cinka. Oni su ključni za energetski metabolizam i početni razvoj generativnih pupova za iduću godinu.
Bacillus bakterije (PGPR) – mobilizacija fosfora i stimulacija rasta korijena
Uz preparate na bazi korisnih gljiva, treći ključni stup čine korisne rizobakterije koje pospješuju rast biljaka. Poznate su kao PGPR (Plant Growth-Promoting Rhizobacteria), a poseban je naglasak na rodu Bacillus.
Solubilizacija teško dostupnog fosfora: Fosfor je jedan od najvažnijih elemenata za ukorjenjivanje. Međutim, u tlu je vrlo često blokiran i nedostupan. U alkalnim tlima veže se s kalcijem, a u kiselim tlima sa željezom ili aluminijem. Sojevi Bacillus bakterija proizvode organske kiseline i enzime koji otapaju te blokirane rezerve. Fosfor tako postaje odmah dostupan mladom korijenu jagode, što potiče razvoj korijena i dobar rast nove sadnice.
Ove bakterije u rizosferi sintetiziraju i prirodne stimulanse rasta: auksine, gibereline i citokinine. Oni izravno potiču diobu stanica i bujanje bočnoga korijena. Jednako tako, vrste roda Bacillus, poput Trichoderme, stvaraju zaštitni biofilm oko korijena. Usto troše hranjiva koja bi patogeni organizmi iskoristili za klijanje. Time zatvaraju krug cjelovite biološke zaštite novih nasada jagode.
Sinergija triju skupina mikroorganizama
Gljive antagonisti, mikorizne gljive i korisne bakterije zajedno stvaraju stabilan, otporan i samoodrživ mikrobiološki ekosustav u zoni korijena. Pravilno odabrani mikrobiološki preparati za jagodu tako nadomještaju nedostatak ukinutih kemijskih sredstava. Na kraju, upravo oni postavljaju temelj za visoku i sigurnu proizvodnju jagode.
(nastavlja se)
Naslovna foto: Gemini.ai
